Zadar – Samostan Sv. Frane

Nadbiskupija Zadarska
Samostan Sv. Frane
Trg sv. Frane 1 – 23000 ZADAR
Tel: 023 250 468; 099 240 5212
Najstariji franjevački Samostan izvan Italije. Sjedište Kustodije.

SJEDIŠTE KUSTODIJE:

  • E-mail: kustodijazadar@gmail.com
  • Trg sv. Frane 1 – 23000 ZADAR
  • Tel. 023 250 468; Mob. 0992405212
  • IBAN: HR6623400091110095559
  • fra Tomislav Šanko, kustod, +385 0992405212
  • fra Pavle Ivić, tajnik Kustodije, vijećnik, frapavle1@gmail.com

SAMOSTAN SV. FRANE

  • Tel. 023 250 468
  • E-mail: svetifrane@europe.com
  • Web: https://svetifrane.wixsite.com/sveti-frane
  • Trg sv. Frane 1 – 23000 ZADARfra Stipe Nosić, vijećnik Kustodije, ekonom Kustodije, gvardijan, stipenosic52@gmail.com
    fra Pavle Ivić, vijećnik Kustodije, tajnik Kustodije, vikar samostana, župni vikar Župe Srca Isusova
    fra Anselmo Stulić, ekonom
    fra Vlado Jajalo, povjerenik za Samostan sv. Duje u Kraju

 

Povijest i osnutak

Samostan sv. Frane u Zadru naziva se “protocoenobium” – prvi zajednički samostan Reda u Dalmaciji – i časni Samostan Reda Manje braće. Po predaji je u izravnoj vezi sa samim sv. Franjom Asiškim, koji se 1212., putujući prema Svetoj Zemlji, zaustavio u Zadru kada ga je oluja izbacila na obalu Sklavonije.

Samostan je izrastao iz hospicija sv. Antuna Opata, na zapadnom dijelu grada. Današnja gradnja započeta je 1249. za nadbiskupa Periandra, a završena do kraja stoljeća. Klaustar je dovršen 1556., nakon što je prvotni iz 1476. izgorio. Najveća restauracija izvedena je 1858., kada je nadograđen kat s neogotičkim prozorima, a 1901. još jedan kat iznad knjižnice za smještaj klerika.

U Drugom svjetskom ratu samostan je teško stradao od bombardiranja (porušeni su biblioteka i kapela sv. Antuna), a braća su ga morala nakratko napustiti. Nakon rata obnovljen je u izvornom obliku (bez nadogradnji nad knjižnicom). Dodatne adaptacije slijedile su 1962.–1980.

Crkva

Crkva sv. Frane građena je u gotičkom stilu, a posvećena 13. studenoga 1280. godine. U XVII. i XVIII. stoljeću barokizirana je i opremljena mramornim oltarima.

Posebno vrijedna djela:

  • na oltaru sv. Franje: “Sv. Franjo u ekstazi” (Palma Mlađi) i “Ara coeli – slavljenje Gospe” (Lazaro Bastiani),

  • slike G. B. Pitterija na pobočnim oltarima,

  • slika oltara sv. Ante (bolonjska škola XVII. st.),

  • korska sjedala – jedno od najljepših gotičkih drvorezbarskih ostvarenja u Dalmaciji (rad Ivana de Borgosansepolcro, 1396.),

  • u koru: slika Franje Salghettija Driolija (1811.–1877.).

U crkvi su bile grobnice građanskih i plemićkih obitelji (među njima i bribirskih knezova Šubića), popločane 1882.

Restauracija pročelja u gotičkom duhu provedena je 1973. godine.

Povijesna uloga

Samostan je stoljećima bio sjedište Provincije sv. Jeronima, a prije toga i Provincije Sklavonije sv. Serafina. Tijekom razdoblja Rapalskog ugovora (1923.–1948.) bio je pripojen Mletačkoj provinciji Gospe od Loreta u Anconi.

U sakristiji samostana 1358. potpisan je znameniti ugovor između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika i mletačkog poslanstva, kojim su se Mlečani odrekli Dalmacije.

Samostan je bio i centar studija – teološkog i humanističkog. Knjižnica, jedna od najpoznatijih samostanskih knjižnica u Dalmaciji, čuva pergamene, inkunabule i iluminirane kodekse. Arhiv sadrži 280 pergamena, većinom papinskih bula. Nakon Drugog svjetskog rata obogaćen je zbirkom umjetnina, posebno kodeksa.

Od 1989. ovdje je bio smješten Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri HBK.

Pastoralni i duhovni život

Braća sv. Frane stoljećima su poznata po propovijedanju i ispovijedanju, uz redovitu liturgiju. Crkva je bila i ostala jedno od najpoznatijih mjesta pobožnosti u Zadru.

Danas se u samostanu redovito odvija bogat pastoralni život:

  • euharistijska slavlja o blagdanima sv. Franje i drugih svetaca,

  • susreti mladih, studenata i radničke mladeži utorkom,

  • mjesečni susreti obiteljske zajednice,

  • nedjeljna večernja misa s mladima i zborom “Frane”,

  • djelovanje Franjevačkog svjetovnog reda.

Status

Samostan sv. Frane u Zadru je kulturno-povijesni spomenik prve kategorije.

Važnija slavlja tijekom godine:

Blagdan sv. Antuna (13.VI.), Gospa Karmelska (16.VII.), Svetkovina sv. Franje Asiškog (4. x.), Bezgrješno začeće BDM (8.XII.), Svetkovina Rođenja Gospodnjega – Božić – polnoćka (25.XII.) i Blagdan bl. Jakova Zadranina (27.IV. čije se moći čuvaju u samostanskoj Crkvi)

Literatura

Samostan sv. Frane u Zadru, spomenica prigodom slavljenja 700. obljetnice posvete bazilike-crkve. Zadar 1980..