Rožat

• ROŽAT – Samostan Pohođenja Marijina
  Na Rivi 1, Prijevor

  20 236 MOKOŠICA

  
  tel: 020/ 453 249

  fra Tomislav Hrstić, župnik i predstojnik,

  mob. 091 364 1449

  E-mail: hrstic33@gmail.com

  fra Veselko Grubišić, župni vikar,

  mob. 091 511 3136

  E-mail: veselko.grubisic@zd.htnet.hr

   

Mali samostan Pohoda Bl. Djev. Marije u Rožatu je sagradila 1393. Bosanska vikarija za oporavak, liječenje i za materijalno opskrbljivanje braće. Nakon pada Bosne pod tursku vlast Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. po povlasticama papa Grgura IX. i Ivana XXI.

Trošni samostan srušio je 1582. fra Silvestar Galjazović i gradio novi kojega je dovršio fra Frano Radaljević. S istočne je strane crkva, s ostalih stambene prostorije s klaustrom po sredini. Klaustar je jedan od najvećih u provinciji (površine 542,22 mq). Ima romaničke arkade i stupove sa ukrašenim kapitelima (vjerojatno rad fra Frana Radaljevića). Završen je 1585. (kako svjedoči natpis u kamenu: IN OFFICIO SUI MINISTERIATUS FRATER FRANCISCUS RADALJEVIC POSUIT PAUPERUM OPIBUS. MDLXXXV. FEBRUARII). Jedina reprezentativna prostorija je blagovaonica. Crkva je (duga 24,80m, široka 7,80m, visoka 8,20m) građena kamenom, sa polugotičkim prozorima i rozetom nad vratnicama. Glavni oltar je kameni s palom Krunjenje Bezgrješne (nepoznati slikar, XVI.st.). Dva pobočna je postavio fra Hijacint iz Dubrovnika 1734.: Gospe Karmelske i sv. Antuna – oba s kipovima. U crkvi je bilo groblje. Trokatni zvonik s kupolom je istočno.
U potresu 6. travnja 1667. potpuno su uništeni: crkva (poginuo gvardijan fra Bono iz Dubrovnika) i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana od 1702-1704. pripomoću Republike, a klaustar je uređen 1986.

Za francuske i početka austrijske uprave samostan je djelomice zaposjela vojska a u njemu je boravio brat laik fra Luka Marketi (posjetom vladiki Petru Petroviću Njegošu spasio je samostan od crnogorske vojske koja je bila s protivne strane Rijeke u palači Sorkočević). Po odlasku vojske popravljen je dio samostana; lađa crkve popločana je kamenom iz Korčule (1862.), dobavljene su klupe te orgulje tvrtke Rieger; zamijenjeni su stari kipovi: Gospin i sv. Antuna. Obnovljen je zvonik i dobavljena zvona iz ljevaonice Cukrova iz Splita.

U samostanu je 1855-1863. bio fra Pacifik Radeljević (jedini za kojega je poznato da se bavio znanstvenim radom). Pjevao je i pisao epigrame na hrvatskom te prevodio (Ariostove satire i Orlando Furioso, Gerusalemme liberata, Telemahu Torquata Tassa, popravio Hidžin prijevod Vergilijeve Eneide). Rukopisi ovih prijevoda su u knjižnici Male Braće u Dubrovniku. Od 1890-1899. u samostanu je Collegium seraphicum.U potresu 15. travnja 1979. samostan je konstruktivno demoliran i prijetila je opasnost da se sruši. Župnik fra Dinko Vlašić nije napustio župe, službu Božju je slavio u sobi, dok nije njemački Karitas postavio montažnu kuću. Samostan je obnovljen (zauzimanjem Zavoda za obnovu Dubrovnika). Radove je izvelo građevno poduzeće “Međimurje” iz Čakovca (1983-1986.). Objekt je armiranjem povezan u cjelinu. Crkva je predana u čisto arhitektonskom stanju (s velikim oltarom – pobočni su odstranjeni, tlo popločano starim pločama). Braća su postavila oltar prema narodu, namještaj i križni put (rad Nine Sedlar).Djelatnost braće je pastoralna (bogoslužje u vlastitoj crkvi i ispomoć susjednim župnicima). Od potresa 1667. franjevci u više navrata upravljaju mjesnom župom, da bi je preuzeli za stalno 1883. Izgradnjom naselja na desnoj obali Omble (u župi Rožat) u novije vrijeme, župa se brojčano povećala petnaestak puta.Knjižnica ima oko 2000 naslova. Važnije su slike: na velikom oltaru i sv. Franje (Celestin Medović).

FSR:

Djeluje u sklopu Dubrovačkoga.

Važnija slavlja:

sv. Ante (13.VI.), Velika Gospa i BDM od brda Karmela (16.VII.).