Web stranica
E-mail: mala.braca@du.t-com.hr
fra Tomislav Šanko, kustod, gvardijan, povjerenik za Samostan sv. Klare u Kotoru
fra Josip Sopta, vikar, arhivist i bibliotekar
fra Krunoslav Kocijan,ekonom (član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, definitor)
fra Nediljko Jerkan, vicepovjerenik za Svetu zemlju, ispovjednik
fra Vito Smoljan, povjerenik za Samostan sv. Vlaha u Pridvorju
fra Antonio Gospić, podtajnik Kustodije, pastoralni praktikum u župi Rožat
fra Samuel Azemi
fra Ivan Gavran
Najstariji tragovi i osnutak
Dubrovačka tradicija spominje kolibicu sv. Franje (stranjac) uz današnji Collegium Ragusinum. Prvi pisani trag o franjevcima u Dubrovniku datira iz 1235. godine, a spominje i provincijala Sklavonije, fra Siksta iz Brescie. Tada je već postojao samostan sv. Tome u predgrađu Pile.
Samostan sv. Tome srušen je 1317., uoči rata sa srpskim kraljem Urošem II. Milutinom, a franjevci podižu novi unutar gradskih zidina, uz Vrata od Pila – današnji samostan Male braće.
Graditeljski razvoj i klaustri
Samostan je tijekom stoljeća postao jedan od najvećih i najmonumentalnijih franjevačkih samostana. Posebno je poznat po svoja dva klaustra:
-
Donji klaustar (romaničko-gotički) – s 120 stupova i 12 masivnih pilastara, ukrašen ornamentnim kapitelima različitih oblika (geometrijskih, biljnih, ljudskih i životinjskih). Gradio ga je Mihoje Brajkov iz Bara (prva pol. XIII. st.), a spada u najljepša romaničko-gotička ostvarenja na Jadranu. U središtu je fontana s likom sv. Franje.
-
Gornji klaustar (renesansni) – s križnim svodovima i polukružnim lukovima, dograđivan kroz stoljeća.
Na zidovima klaustra nalaze se freske iz 1860. s prizorima iz Franjina života. Tu je i sarkofag M. Gučetića iz XIV. st.
Crkva
Crkva (45 × 13,8 × 15 m) dovršena je u XV. st., a portal iz 1499. rad je braće Petrovića. Potres 1667. uništio je veći dio crkvenih umjetnina – čak 21 oltar sa slikama domaćih i stranih majstora. Nakon toga crkva je barokizirana.
Nova umjetnička oprema djelo je venecijanskih i domaćih majstora:
-
Giuseppe Sardi gradi oltare Bezgrešnog začeća (1684.), sv. Križa i sv. Franje (1689.), sv. Ante (1690.) i Gospe od Srca Isusova (1696.),
-
Francesco Cabianca oltar Gospe od Karmela,
-
glavni oltar (1712.) s monumentalnim kolonama i kipom Uskrslog Krista (rad Celia iz Ancone).
Ističu se i kasniji radovi: mozaik sv. Antuna (Ivo Dulčić, 1962.), ulje sv. Franje (Celestin Medović, 1888.), Križni put (Josip iz Cremone, 1840.). Crkva je ponovno posvećena 10. studenoga 1904.
Orgulje su nastradale 1667., ali su obnovljene (Rieger 1890., proširenje Jenko, Ljubljana 1935.).
Crkva je bila i mjesto grobnica bratovština i obitelji, uključujući i grob Dživa Frana Gundulića.
Samostanski prostori
-
Kapitularna dvorana i ljekarna – današnji muzej (rekonstrukcija 1988.), spada među najljepše renesansne dvorane Dubrovnika. Samostanska ljekarna, s neprekinutim radom od srednjeg vijeka, ubraja se među najstarije u Europi.
-
Blagovaonica – s renesansnim polusvodovima i grbovima Sorkočevića.
-
Knjižnica – jedna od najvećih franjevačkih u Europi: sadrži oko 60.000 knjiga, uključujući 200 inkunabula, rukopise i bogat glazbeni arhiv s više od 7.400 skladbi (među njima 130 svjetskih unikatnih izdanja). Tiskani katalog (Kaznačićev, 1860.) spada u prve takve u nas.
-
Arhiv – jedan od glavnih izvora za proučavanje dubrovačke kulturne prošlosti.
Značaj u Redu i Crkvi
Samostan Male braće imao je posebnu ulogu u franjevačkom Redu i Crkvi. Bio je:
-
veza s područjima pod osmanskom vlašću,
-
sijelo kustodije Sklavonije i Dalmacije,
-
sijelo Provincije sv. Frana u Dubrovniku,
-
nakon gubitka Zadra (1923.) sijelo Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
Posebno se njegovao odgoj i studij: ovdje su djelovali novicijat, filozofsko-teološki studij, generalni studij i viša klasična gimnazija s pravom javnosti (između dva rata), koju su pohađali i sjemeništarci, dominikanci i dubrovački učenici.
Duhovno djelovanje
Braća Male braće poznata su po liturgiji, propovijedanju i ispovijedanju – crkva je od najposjećenijih u Dubrovniku. Franjevci su bili duhovni asistenti klarisama, redovnicama i bolesnicima (u gradskoj bolnici od 1827. do danas).
Od 20. stoljeća u samostanu se održava vjeronauk za mlade, a i danas je živo središte vjere i kulture.
Franjevački svjetovni red (OFS)
U sklopu samostana djeluje i Franjevački svjetovni red s oko 100 članova. Imaju vlastitu knjižnicu (oko 1.100 knjiga) te aktivne sekcije: bolesničku, karitativnu i liturgijsku.
Važnija slavlja tijekom godine:
Bezgrješno začeće B.D.M. (8.XII.), sv. Antun (13.VI), sv. Franjo (4.X.).