Košljun (otok Krk)

• Web stranica,
  E-mail: fskosljun@gmail.com

  fra Mate Polonijo, gvardijan
  fra Ivica Strčić, vikar
  fra Stjepan Žužić, ekonom
  fra Nikica Devčić, ispovjednik

  Rimski i benediktinski počeci

  Otočić Košljun (68.500 m²) bio je nastanjen još u rimsko doba kada je na njemu sagrađen utvrđeni ljetnikovac (castellum), po kojem je i dobio ime. Na otočiću raste oko 400 biljnih vrsta, što ga čini i prirodnom riznicom.
  Od 12. stoljeća ovdje djeluje glagoljaška benediktinska opatija sv. Marije s trobrodnom romaničkom crkvom, čiji su temelji pronađeni ispod današnje samostanske crkve.

  Dolazak franjevaca

  Godine 1447. papa Nikola V., na molbu krčkih knezova Martina i Ivana Frankopana, dopušta da u napušteni benediktinski samostan dođu franjevci opservanti iz Krka. Donacijom Ivana Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, stara je crkva povećana i obnovljena te posvećena Navještenju Marijinu. Od tada Košljun postaje jedno od važnih duhovnih središta Kvarnera.

  Crkva i umjetnine

  • Glavni oltar: venecijanski majstor Girolamo da Santacroce izradio je poliptih (1535.).

  • Oltarni luk: monumentalna pomična slika raja, čistilišta i pakla – djelo Francesca Ughetta (1653.). To je najveća pomična slika u Hrvatskoj.

  • Pobočni oltari:

    • Stigmatizacija sv. Franje (Francesco da Santacroce),

    • sv. Diego (fra Josip Rossi),

    • sv. Antun i sv. Karlo Boromejski (Bartolomeo Gianelli),

    • sv. Petar Alkantarski (fra Franjo Jurić).

  • Gospin oltar (kip iz XVI. st.) bio je središte bratovštine i posujilnice koja je od XVII. do XIX. st. pomagalo siromašnima protiv lihvara.

  • Od novijih umjetničkih djela ističe se Križni put Ive Dulčića, dok orgulje (1908.) potpisuje Ivan Milavec iz Ljubljane.

  • Klaustar u današnjem obliku potječe iz XVI./XVII. stoljeća.

  Kapelice i pobožnosti

  Posebnu draž Košljunu daju kapelice u prirodi:

  • Kapela Jaslica (1651.) – vrijedni barokni kipovi.

  • Kapela Sv. Križa (1579.) – s raspelom koje je proplakalo 25. ožujka 1723. i nosilo se u procesijama za kišu. Freske oslikao Bruno Bulić (1976.).

  • Kapela sv. Franje (1654.) – freske prizora iz života sv. Franje, također rad Brune Bulića (1964.).

  • Špilja Gospe Lurdske (1914.) – popularno hodočasničko mjesto.

  Knjižnica, arhiv i kulturna baština

  Košljun posjeduje najstariju i najveću samostansku knjižnicu na otoku Krku, s fondom od oko 30.000 jedinica, uključujući do 100 inkunabula.

  • Dragocjenost je prvo izdanje latinskog prijevoda Ptolomejeva atlasa (Venecija, 1511.) – jedan od samo tri sačuvana primjerka u svijetu.

  • Tu je i Strabonov atlas (Basel, 1571.).

  • Arhiv je bogat starim ispravama i papinskim bulama.

  • Glazbena zbirka sadrži vrijedne unikatne rukopise, među kojima i neumatske zapise iz XI. st. i iluminirane korale.

  Odgojna i kulturna uloga

  Samostan je od starine kuća novicijata. U razdoblju 1894.–1927. na Košljunu je djelovao kolegij s nižom gimnazijom – prva gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom u Istri i Kvarneru.
  Kroz stoljeća Košljun je bio oaza mira i kulturno središte: ovdje su se čuvale knjige, učili mladi, njegovali liturgijski napjevi i razvijala franjevačka duhovnost.

  Duhovni centar danas

  Danas je Košljun prepoznat kao oaza molitve i sabranosti. Od ožujka do studenoga posjećuju ga skupine svećenika, bogoslova, obitelji, mladih i ministranata.

  • Braća franjevci vode duhovne obnove, seminare i programe.

  • Posebno poslanje je i prihvat posjetitelja: školske djece, studenata i hodočasnika koji ovdje, uz bogatu kulturnu baštinu, otkrivaju i duhovne vrijednosti.

  • Osim toga, na Košljunu se održavaju koncerti, izložbe i kulturna događanja.

Važnija slavlja tijekom godine:
Božićna polnoćka (25.XII.), sv. Antun Padovanski (13.VI.), Porcijunkula (2.VIII.), sv. Franjo Asiški (4.X.).