PRIDVORJE – Samostan sv Vlaha
20217 PRIDVORJE
tel. 020 – 797 148
fra Vito Smoljan, predstojnik, mob. 099 697 5025, e-mail: fra.vito.smoljan@gmail.com
Povijesni nastanak
Dubrovačka Republika je 1419. kupila Gornje Konavle (istočni dio) od Sandalja Hranića, a 1426. i Donje Konavle (zapadni dio) od Radoslava Pavlovića. Budući da je stanovništvo bilo djelomično bogumilsko, Republika je već 1429. pozvala franjevce iz Bosne radi propovijedanja i odlučila im podići samostan. Prva je lokacija bila u Popovićima, no ubrzo je odlučeno da samostan bude smješten uz crkvicu sv. Martina u Pridvorju – tadašnjem sjedištu kneza. Republika je dala i materijalna sredstva, pa je ovaj najveći građevinski pothvat u Konavlima dovršen 1438. godine. Od 1464. samostan dolazi pod upravu Provincije sv. Frana u Dubrovniku.
Samostan je građen klaustralnog tipa: crkva čini južno krilo, a ostala tri, jednokatna, stambena krila zatvaraju klaustar. Istočno krilo dograđeno je 1894. Crkva je obnovljena i ponovno posvećena 1822.
Arhitektura i umjetnine
Crkva ima tri mramorna oltara, nastala u obnovi 1819., koju je pokrenuo gvardijan fra Anđeo Lučić:
-
Glavni oltar sa slikom sv. Vlaha, sv. Franje, sv. Martina, sv. Nikole i Gospe – rad Celestina Medovića (1880.),
-
Oltar sv. Križa s drvenim korpusom Krista iz XV. st. (rad Jurja Petrovića, prenesen iz samostana na Daksi),
-
Oltar sv. Antuna s kipom serijske produkcije.
U crkvi se nalazi i slika Gospe od Sedam žalosti (1893., nabavljena u Italiji). Tri su zvona postavljena i blagoslovljena 1936. Ispred samostana raste platan zasađen 1810. godine.
Crkva je sve do XIX. st. služila i kao grobište stanovnika Pridvorja.
Povijesne nedaće
Samostan je kroz povijest više puta bio pljačkan i paljen. U potresu 1667. poginula su dva brata laika. Teško ga je oštetio i potres 15. travnja 1979.
Godine 1991. tijekom Domovinskog rata samostan i crkva su spaljeni i razoreni. Nakon toga su potpuno obnovljeni iz temelja, čuvajući izvorni oblik i povijesnu vrijednost.
Odgojno-pastoralna djelatnost
U samostanu je djelovala škola, a kada je 1867. otvorena škola u Pridvorju, franjevci su ondje nastavili djelovati kao učitelji. Na njihovu inicijativu osnovano je zadružno mljekarstvo (1937.). Od 1956. do 1973. u samostanu su boravile i sestre franjevke od Bezgrešnog Začeća s Danača u Dubrovniku.
Braća su uvijek bila aktivna u pastoralu: upravljali su župama, pomagali župnicima u Konavlima, te su bili stalno prisutni u životu puka. Apostolska djelatnost samostana ostala je neprekinuta sve do danas.
Kulturno značenje
Samostan sv. Vlaha bio je i ostao duhovno središte Konavala – mjesto odakle se širila vjera, obrazovanje i gospodarska inicijativa. I danas, obnovljen nakon ratnog razaranja, svjedoči o postojanosti vjere i zajedništva franjevaca i naroda.
Samostan i crkva sv. Vlaha u Pridvorju upisani su kao spomenik kulture prve kategorije u registru Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Splitu.
Važnija slavlja:
Križni put nedjeljama u korizmi (do najnovijeg vremena po obrascu fra Vlaha Letunića OFM iz Konavala, koji je tiskan u dva izdanja), sv. Antun Padovanski (13.VI. – zavjet gotovo čitavih Konavala), Uzvišenje sv. Križa (nedjelja iza 14.IX. – zavjetni dan župa Konavoskog dekanata ustanovljen 1933.: Godine Otkupljenja).Samostan ima arhiv i knjižnicu.