- Upravlja se iz Brodarice
fra Ivan Lelas, predstojnik, mob. 098 27 25 60
Osnutak i gradnja
Samostan je građen za braću Bosanske vikarije. Šibenski plemić Toma Jurić, potomak slavne obitelji Šubića iz Bribira, 1436. godine otkupio je otočić Krapanj od šibenskog kaptola s namjerom da na njemu podigne kapelu. Nakon njegove smrti, njegovi sinovi odlučuju na tom mjestu izgraditi franjevački samostan za opservante. Na njihovu molbu papa Eugen IV. iste godine daje dopuštenje za gradnju.
Radovi na crkvi (12 × 5,82 m), samostanu i klaustru trajali su desetljećima, a dovršeni su 1523. godine. Tada je crkva posvećena s naslovom Sv. Križa, što je i naglašavalo povezanost s matičnom Provincijom sv. Križa.
Prvotna crkva
U crkvi su se nalazila tri oltara:
-
glavni oltar s oltarnom slikom sv. Jelene Križarice i sv. Franje (nepoznatog majstora),
-
Gospin oltar sa slikom Majke Božje s Djetetom (Sijenska škola),
-
oltar Sv. Križa s raspelom od maslinova drveta, donesenim 1523. iz Svete Zemlje (pripisuje se Jurju Petroviću, splitskom kanoniku – po stilu sličan raspelima na Badiji i u Pridvorju).
Crkva je 1937. godine, zbog porasta broja stanovnika otoka, proširena i produžena u romanskom stilu (32 × 8,45 m) zaslugom gvardijana i župnika fra Vladislava Brusića. Dodan je oltar sv. Antuna. Uz oltar Sv. Križa nalazi se zidna slika Bogorodice, sv. Antuna i sv. Sebastijana (anonimni slikar XVIII. st.). U novije doba sliku sv. Nikole Tavelića naslikao je fra Ambroz Testen, član krapanjskog samostana.
Arhitektura i umjetnine
Samostan je klaustralnog tipa, s crkvom na sjeveru i stambenim krilima na tri strane. Po sredini se nalazi klaustar s bunarom. Povećan je 1626., a kasnije više puta pregrađivan.
Blagovaonica je jedina reprezentativna dvorana u izvornom obliku: u njoj se čuva vrijedna slika Posljednje večere (Francesco da Santa Croce, kraj XV. st.), šest kvalitetnih slika iz XV.–XVIII. st. te drvene rezbarene sjedalice iz crkve. Klaustar je jednostavan, s masivnim stupovima bez ukrasa i terasama natkrivenim nadstrešnicama.
Duhovno i društveno djelovanje
Samostan je od 1652. povjeren kao župa stanovnicima otoka, koji su se ovdje nastanili kao izbjeglice pred Turcima. Franjevci su osim pastoralne skrbi pomagali i župnicima na obali te nerijetko upravljali župama.
Posebnu važnost imao je njihov odgojno–kulturni rad. U samostanskoj prostoriji zvanoj “skularica” poučavali su narod vjeri i osnovnom znanju. Braća su bila i društveni predvodnici: fra Petar Musalić 1652. predvodio je otočane u oružanoj obrani.
Veliku prekretnicu za život otoka donio je fra Antun s Krete (oko 1700.), koji je uveo stanovnike u spužvarsku djelatnost, kasnije najvažniji izvor prihoda. Godine 1811. fra Ante Vilica otvara osnovnu školu koja je djelovala do 1888.
Knjižnica i zbirke
Samostanska knjižnica posjeduje 23 inkunabule i bogat fond ranoga tiska. Osim knjižnice, samostan posjeduje riznicu s crkvenim predmetima i zbirku podmorske arheologije, što svjedoči o važnosti otoka i samostana kroz stoljeća.
Značaj kroz povijest
Krapanj je bio duhovno, kulturno i gospodarsko središte otoka i okolice. Franjevci su narod uvodili u obrazovanje, podizali kulturnu razinu, promicali gospodarstvo (vinogradarstvo, maslinarstvo, svilogojstvo) i oblikovali identitet otočne zajednice.
Danas samostan ostaje simbol vjernosti, znanja i marljivosti krapanjskih franjevaca, koji su stoljećima pratili i vodili svoj narod kroz teškoće i nove izazove.
