U Samostanu sv. Frane u Zadru održan je u srijedu 24. travnja regionalni susret braće središnjeg dijela naše Provincije te je time završena službena kanonska vizitacija provincijalnog ministra fra Tomislava Šanka ovom dijelu Provincije.
U sklopu vizitacije provincijalni ministar posjetio je braću u Samostanu sv. Ante u Splitu, Samostanu i župi na Brodarici i Krapnju, Samostanu sv. Frane u Zadru, Župi Presvetog Srca Isusova na Voštarnici i Samostanu sv. Duje u Kraju na Pašmanu. Nedostaje još posjeta bratu fra Joakimu Gregovu na Hvaru koju će obaviti narednih dana. Susretu je prisustvovalo petnaestak braće iz toga dijela Provincije te je fra Stjepan Žužić iz Samostana Marijina Navještenja na Košljunu bio nazočan preko video-poziva.
Susret je započeo u molitvom srednjeg časa, a zatim je slijedilo izlaganje fra Domagoja Runje. Fra Domagoj je u izlaganju govorio o obilježavanju 800. obljetnice stigmi sv. Franje Asiškog te o izazovima s kojima se danas suočava Franjevački red i posebno naša Provincija u procesu prestrukturiranja i prijelaza u ovisnu kustodiju. Posebno je naglasio značaj zajedništva i suradnje među braćom te potrebu za jačanjem franjevačke karizme i identiteta.
Između ostaloga, istaknuo je da obilježavanje 800. obljetnice stigmi sv. Franje Asiškog prilika za obnovu franjevačke karizme kako u svijetu, tako i kod nas. Stigme su simbol Franjine ljubavi prema Kristu i njegove spremnosti da pati za spas čovječanstva. One su također podsjetnik da je život u Franjevačkom redu život u nasljedovanju Krista, život u molitvi, siromaštvu i poslušnosti. Fra Domagoj je govorio i o izazovima s kojima se danas suočava Franjevački red te posebno naša Provincija. Na „tijelu” naše Provincije „pronašao” je pet Isusovih rana.
Te rane su osjećaj nemoći, koji dolazi od prosječne starosti braće u Provinciji i znači da je potrebna veća suradnja i oslanjanje na mlađu braću, zatim manjak novih zvanja, čiji uzrok možda nije u privlačnosti zajednice, već u pitanju je li se dovoljno molilo za zvanja i je li život u Provinciji privlačan, zatim ranjeni međusobni odnosi, tj. problemi u komunikaciji i međuljudskim odnosima koji zahtijevaju oslanjanje na Kristov mir i pokornost, zatim osobni grijesi odnosno grijesi protiv poslušnosti, siromaštva i čistoće, koji zahtijevaju obraćenje i pokoru, te individualizam koji je najtvrđa zapreka zajedničkom životu, a lijek za njega je prosvjetljenje i odricanje od sebe.
U zaključku je fra Domagoj istaknuo da su Franjine rane postale simbol njegove ljubavi prema Kristu i znakom novog života. Na sličan način, i rane Franjevačkog reda u Provinciji sv. Jeronima mogu se pretvoriti u priliku za rast i jačanje ako se braća oslanjaju na Kristovu milost i žive u duhu zajedništva i pokore, naglasio je. Nakon izlaganja uslijedila je diskusija u kojoj su braća imala priliku podijeliti svoje misli i iskustva. Susret je završen molitvom Kraljice neba te ručkom i ugodnim druženjem braće.
