U crkvi sv. Frane u Zadru svečano je u utorak 18. veljače obilježena obljetnica Zadarskog mira, potpisanog u sakristiji crkve sv. Frane 18. veljače 1358. godine. Tradicionalnu svečanost organizirao je Grad Zadar u suradnji s OŠ Zadarski otoci te Samostanom sv. Frane, a u prigodnom su programu sudjelovali učenici zadarskih osnovnih škola, Glazbene škole Blagoje Bersa, Osnovne glazbene škole sv. Benedikta te KUD-ovi iz Zadarske županije.
Pozdravnu riječ uzvanicima i sudionicima manifestacije uputio je gvardijan samostana dr. sc. fra Stipe Nosić koji se, uz dobrodošlicu, osvrnuo na povijesne okolnosti i ulogu franjevaca u potpisivanju mira iz daleke 1358. godine. Fra Stipe je istaknuo kako je okrilje franjevačkog samostana prigodno za sklapanje jednog takvog sporazuma, budući da je i sam sv. Frane naglašavao važnost očuvanja mira.
„Sv. Frane za svoje geslo izabrao je pozdrav ‘Mir i dobro’ jer je cijenio mir. Spomen na mirovni sporazum potpisan ovdje, u našoj sakristiji na današnji dan 1358., sabrao nas je i 667 godina poslije toga. Znak je to kako je taj ugovor bio važan za ono vrijeme. Ipak, iako je trajao samo pedeset godina, neke od učinaka tog sporazuma i danas osjećamo“, rekao je gvardijan te apostrofirao višestruke veze dinastije Anžuvinaca s franjevcima.
Osim lokacije potpisivanja Zadarskog mira, Samostan sv. Frane čuva mnoga povijesna blaga koja svjedoče o naklonosti ugarsko-hrvatske vlasti. Naime, procesijski križ, za koji se smatra da ga je prilikom potpisivanja mira samostanu darovala supruga Ludovika I. kraljica Elizabeta Kotromanić, nakon što je iz samostana otuđen 1974., 2023. je ponovno vraćen ondje gdje pripada. Pored toga, u istoj muzejskoj vitrini odnedavno se nalazi i anžuvinska kruna iz 14. stoljeća. U zaključku svog obraćanja, fra Stipe je istaknuo važnost molitve za mir u suvremenom svijetu u kojem bijesne ratovi i politički sukobi.
Viša savjetnica-specijalistica za međunarodnu suradnju u Upravnom odjelu za poslove kabineta gradonačelnika Zadra Anita Gržan Martinović pozdravila je okupljene uime Grada Zadra i Europske mreže mjesta mira. Pozdravnu riječ uputili su još i ravnatelj OŠ Zadarski otoci Davor Barić te koordinatorica programa i voditeljica projekta „Muzej u školi – baština mira“ Anamarija Botica Miljanović.
Povijesne i društvene okolnosti u kojima je Zadarski mir potpisan približio je izv. prof. dr. sc. Antun Nekić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. „Zadar i Venecija imaju dugu tradiciju sukoba. Ti sukobi proizlaze u prvom redu iz želje da se u potpunosti ovlada Jadranom. Da bi netko u potpunosti kontrolirao Jadran, mora kontrolirati i Zadar. Venecija cijelo vrijeme pokušava kontrolirati Zadar i ne zadire previše u njegove ekonomske interese“, rekao je prof. Nekić te objasnio kako je povod za nezadovoljstvo zadarskog plemstva bio pokušaj Mletačke Republike da iz zadarske jurisdikcije otkloni otok Pag koji je čuvao zadarski ekonomski adut – proizvodnju soli. Zadranima u pomoć priskočio je mladi ugarsko-hrvatski vladar Ludovik I. koji mnogobrojnu vojsku šalje pred grad. Međutim, ova nastojanja nisu urodila plodom, a još neiskusni Anžuvinac doživio je poraz. Uslijedilo je mučno razdoblje mletačke diktature koje je prof. Nekić opisao kao najmračnije godine grada Zadra.
„Gradski statut kao temelj pravnog poretka se odnosni u Veneciju. Preko sto zadarskih plemića se također odvodi u Veneciju, a sa sobom odnose i tijelo sv. Šime. U to doba Zadar, kao i cijelu ondašnju Europu, pogađa crna smrt ili kuga. Može se reći da je u tom razdoblju, od 1346. do 1358., grad uistinu na koljenima i da je to jedno od najtežih desetljeća u povijesti grada“, pojasnio je povjesničar te dodao kako se situacija u potpunosti promijenila Ludovikovim drugim dolaskom. Toga puta kralj dovodi vojsku pred mletačka vrata, pred samu Veneciju te posebnu pozornost usmjerava na zaleđe Zadra i grad Nin. Istovremeno, u okrilju noći, kraljevski vitezovi se prebacuju preko zadarski gradskih zidina i napadaju Mlečane iznutra. Sve to rezultira porazom Venecije koja traži mir koji je, protumačio je Nekić, Mlečane stavio u nezavidan položaj.
„Zemlje od Drača sve do Kvarnera potpadaju pod vlast ugarsko-hrvatskog vladara i to razdoblje, od 1358. do 1409., dakle nekakvih pedeset godina je zlatno doba prošlosti ovog grada i prošlosti Dalmacije. Unutar tih pedeset godina Zadar na međunarodnoj sceni ima položaj kakav neće imati nikada više. Zadar se podignuo iz pepela kao Feniks i ušao u najplodonosnije razdoblje svoje prošlosti, zaključio je prof. Nekić. Danas, više od 600 godina kasnije, Grad Zadar je član Europske mreže mjesta mira te u suradnji s drugim gradovima u Europi, u kojima su također kroz povijest potpisani mirovni sporazumi, aktivno radi na promoviranju kulture mira.
Izvor: Zadarski list // Foto: ‘Muzej u školi’ – ‘Baština kultura i mira’ OŠ ‘Zadarski otoci’
