Na Košljunu slavljena misa za Mariju Katarinu Frankopan

U Franjevačkom samostanu Navještenja Marijina na Košljunu proslavljena je u nedjelju 9. veljače misa za Mariju Katarinu Frankopan, značajnu plemkinju iz roda Frankopana, u zahvalu za sva njezina dobročinstva Crkvi, a posebice franjevačkoj obitelji. Misno slavlje predslavio je fra Nikica Devčić uz fra Matu Polonija i fra Stjepana Žužića. Grob ove velike dobročiniteljice franjevaca nalazi na lijevoj strani od ulaza u crkvu Navještenja Marijina.

Krčki knezovi Frankopani odigrali su ključnu ulogu u dolasku franjevaca na Košljun 1447. godine. Njihovo naslijeđe na otočiću ostalo je trajno, a jedan od najvažnijih tragova toga naslijeđa jest velika crkva, isključivo zadužbina Ivana VII. i njegove kćeri Marije Katarine.

Povijest Marije Katarine obilježena je dramatičnim događajima – zajedno s roditeljima prevarom je odvedena u Veneciju, gdje je nadživjela i oca i braću. U Veneciji se dva puta udavala, za plemiće Franju Dondola i Andriju Foscola, ali nije imala potomstva. U miraz je dobila posjed vrijedan 5000 dukata na padovanskom polju. Usprkos protivljenju Venecije, njezina oporuka kojom ostavlja novac franjevcima na Košljunu ipak je provedena.

Foto: Facebook stranica „U potrazi za frankopanskim posjedima“

Marija Katarina Frankopan, kći kneza Ivana VII. Frankopana i Elizabete Morosini, preminula je u Veneciji prije 30. travnja 1520. godine. Prema vlastitoj želji, pokopana je na Košljunu 10. veljače 1529., nakon što je franjevcima ostavila 1000 dukata, tražeći da se upravo tamo sjećaju nje i mole za njezinu dušu.

Na pitanje zašto želi biti pokopana upravo na Košljunu, Marija Katarina je odgovorila: „Jest, ali čini mi se da ću ondje imati više razloga da me se spominju i za me mole, jer je ono mjesto bilo moga oca, jer sam ja ondje poznata, a ovdje me toliko ne poznaju, a i jer je moja odluka“. Nadodala je: „I učiniti ću to tako da će imati zašto da me spominju i za moju dušu mole.“

U znak trajnog sjećanja na nju, u crkvi na Košljunu, na glavnom oltaru, nalazi se poliptih Girolama da Santacroce iz 1535. godine. Smatra se da su u likovima sv. Ivana Krstitelja i sv. Katarine prikazani upravo Ivan VII. Frankopan i njegova kći Marija Katarina.

Izvor: portal Blaga i misterije / Hrvatska katolička mreža