U Franjevačkom samostanu Navještenja Marijina na Košljunu proslavljena je u nedjelju 9. veljače misa za Mariju Katarinu Frankopan, značajnu plemkinju iz roda Frankopana, u zahvalu za sva njezina dobročinstva Crkvi, a posebice franjevačkoj obitelji. Misno slavlje predslavio je fra Nikica Devčić uz fra Matu Polonija i fra Stjepana Žužića. Grob ove velike dobročiniteljice franjevaca nalazi na lijevoj strani od ulaza u crkvu Navještenja Marijina.
Krčki knezovi Frankopani odigrali su ključnu ulogu u dolasku franjevaca na Košljun 1447. godine. Njihovo naslijeđe na otočiću ostalo je trajno, a jedan od najvažnijih tragova toga naslijeđa jest velika crkva, isključivo zadužbina Ivana VII. i njegove kćeri Marije Katarine.
Povijest Marije Katarine obilježena je dramatičnim događajima – zajedno s roditeljima prevarom je odvedena u Veneciju, gdje je nadživjela i oca i braću. U Veneciji se dva puta udavala, za plemiće Franju Dondola i Andriju Foscola, ali nije imala potomstva. U miraz je dobila posjed vrijedan 5000 dukata na padovanskom polju. Usprkos protivljenju Venecije, njezina oporuka kojom ostavlja novac franjevcima na Košljunu ipak je provedena.

Marija Katarina Frankopan, kći kneza Ivana VII. Frankopana i Elizabete Morosini, preminula je u Veneciji prije 30. travnja 1520. godine. Prema vlastitoj želji, pokopana je na Košljunu 10. veljače 1529., nakon što je franjevcima ostavila 1000 dukata, tražeći da se upravo tamo sjećaju nje i mole za njezinu dušu.
Na pitanje zašto želi biti pokopana upravo na Košljunu, Marija Katarina je odgovorila: „Jest, ali čini mi se da ću ondje imati više razloga da me se spominju i za me mole, jer je ono mjesto bilo moga oca, jer sam ja ondje poznata, a ovdje me toliko ne poznaju, a i jer je moja odluka“. Nadodala je: „I učiniti ću to tako da će imati zašto da me spominju i za moju dušu mole.“
U znak trajnog sjećanja na nju, u crkvi na Košljunu, na glavnom oltaru, nalazi se poliptih Girolama da Santacroce iz 1535. godine. Smatra se da su u likovima sv. Ivana Krstitelja i sv. Katarine prikazani upravo Ivan VII. Frankopan i njegova kći Marija Katarina.
Izvor: portal Blaga i misterije / Hrvatska katolička mreža