Blaženi Jakov Zadranin u počecima svoga franjevačkog života živio je u Samostanu sv. Frane u Zadru. Posljednje godine proveo je u Bitettu u Italiji, gdje je 27. travnja 1496. umro na glasu svetosti. U tom gradu stoljećima se svečano štuje. Papa Klement XI. još 1700. proglasio ga je blaženim. Franjevci Bitetta donijeli su 1989. u njegov rodni grad Zadar, kao dar Samostanu sv. Frane, njegovu sliku i relikvijar s prahom blaženikova tijela.
Slika i relikvijar postavljeni su na zid zadarske crkve, u kojoj se Jakov često molio, između pokrajnje lađe i oltara Svetog Jeronima. Pred tim znakovima hrvatskoga blaženika molit će se Molitva na čast bl. Jakova Zadranina svakog 27. u mjesecu prije misnog blagoslova na večernjoj misi. Molitvu bl. Jakovu Zadraninu sastavio je veliki proučavatelj i poznavatelj života i djela fra Jakova dr. sc. fra Stanko Josip Škunca, koji svoje umirovljeničke dane provodi u zadarskom Samostanu sv. Frane.
Molitva na čast bl. Jakova Zadranina
Oče naš nebeski, zahvaljujemo Ti što si izabrao jednog građanina naše domovine i našega grada, da Te proslavi svojim životom i da svima nama bude svjetionik na našem životnom putu.
On je izabrao ideal svetog Franje te je išao putem poniznosti i siromaštva, putem Isusa Krista. Zato si ga obdario darom ozdravljenja i proroštva, a Tvoja ga je Crkva proglasila blaženim.
Mi Te molimo da ga još više proslaviš u svojoj Crkvi i da nam po njegovom zagovoru udijeliš dar vjere i ljubavi, da sigurnim putem idemo k Tebi, našem vječnom cilju.
Blaženi Jakove, miljeniče Božji, koji si izabrao ideal asiškog sveca, put poniznosti i siromaštva, koji si svoj život posvetio Bogu i bližnjemu, Ti koji si stupao ulicama našega grada, budi naš zagovornik kod Boga, pomogni svima nama da budemo vjerni Bogu.
Molimo Te da nas zagovaraš kod Boga u svim našim potrebama. Amen.

O životu bl. Jakova Zadranina
Blaženi Jakov Zadranin, za Talijane Giacomo Illirico, rođen je kao Jakov Varingez ili Varinac (Giacomo Varingez) u Zadru oko 1400. godine, a preminuo u Bitettu 1496. godine. Poznat je i kao Beato Giacomo Illirico da Bitetto čije čudesno očuvano tijelo je izloženo u Svetištu blaženog Jakova (Santuario del Beato Giacomo) u talijanskom gradu Bitetto, 25 kilometara južno od Barija.
Blaženi Jakov sin je Leonarda Varingeza i Blaženke (Beatrice). U Italiju je došao prateći svog starješinu na kapitul Reda, a onda poslan u pokrajinu Apuliju kod Barija gdje su naši franjevci imali nekoliko samostana i gdje su dolazili bosanski bjegunci pred Turcima. Živio je u nekoliko samostana onog kraja, a najviše u Bitettu, od 1485. do smrti 1490. pa za zato i zovu „da Bitetto“. Tu se osobito istakao pomažući i njegujući bolesne od kuge. Godine 1483. i 1485. živio je u samostanu Santa Maria dell’ Isola u Conversanu, o čemu svjedoči Agostino da Ponzone koji kazuje o njegovom udjelu u čudesnom ozdravljenju malenog Giovannija Battiste Acquaviva u duždevoj palači. Godine 1485. konačno se vraća u Bitetto gdje je živio do svoje smrti 27. travnja 1496. godine.
U gotovo 60 godina redovničkog života služio je svome franjevačkom redu i kao kuhar, vratar, vrtlar, sakristan. Bio je poznat po neprekidnoj molitvi, pomoću koje je dolazio u uzvišeno stanje, kao i po neumornom pomaganju svima potrebitima. Imao je i dar proricanja, te je tako jednom plemiću (Andrea Matteo III Acquaviva) predvidio pobjedu u borbi s neprijateljem i rođenje sina, što se i obistinilo. U znak zahvalnosti navedeni plemić je dao izgraditi cestu koja vodi od njegovog samostana do sela.
Štovanje i ljubav naroda prema ovom blaženiku rasli su sa sve većim brojem svjedočanstava o čudima koja su se zbila po njegovom zagovoru, neka još za njegova života, posebno u korist djece. Njegovo gotovo neraspadnuto tijelo čuva se u Bitettu u Svetištu koje nosi njegovo ime, a izloženo je vjernicima od 1505. godine. Poznat je jedan čudesni događaj koji se zbio za njegova života: svojim štapom zaprijetio je jednoj neposlušnoj djevojčici da mora biti poslušna, no ona ga nije poslušala, već je njegov štap skrila u vrtu. Od tog događaja štap svake godine naraste za nekoliko milimetara, što se smatra čudom.
Narod mu je davao zasluge i za činjenicu da je kuga zaobišla Bitetto kada je 1656. izbila u Napuljskom kraljevstvu, te su blaženog Jakova imenovali za drugog zaštitnika grada. Procesom njegove beatifikacije započelo se 1629. te ga je 29. prosinca 1700. papa Klement XI proglasio blaženim. Leon XIII. dopustio je da se štuje u Zadarskoj nadbiskupiji, a najnoviji Časoslov i Misal franjevačkih zajednica hrvatskoga jezičnog područja donosi tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova. U tijeku je proces za njegovo proglašenje svetim.




