Štovatelji bl. Jakova Zadranina iz svetišta bl. Jakova Zadranina u Bitettu, hodočasnici iz Bitetta gdje se u samostanskoj crkvi nalazi neraspadnuto tijelo bl. Jakova Zadranina, hodočastili su u srijedu, 22. srpnja u Zadar, rodni grad zadarskog blaženika i zaštitnika Bitetta koji je četrdeset godina djelovao u tom gradu na jugu Italije.
Skupinu hodočasnika predvodili su fra Marco Valletta, gvardijan bitetskog samostana i čuvar tamošnjeg Jakovljevog svetišta i fra Allessandro Mastromatteo, provincijalni ministar Apulije i Molisea. Misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio je gvardijan Valletta, a propovijedao je Mastromatteo.
Valleta je izrazio radost zbog posjeta Zadru, rekavši da to nije običan pohod rodnom gradu njihovog blaženog zaštitnika, nego bratski i duhovni susret zajedništva dvije vjerničke zajednice koje povezuje bl. Jakov Zadranin, po mjestima gdje je rođen za zemlju i Nebo.
Valletta je zahvalio svima koji čuvaju spomen na bl. Jakova, koji ga časte i čine da ga se više upozna i prepozna taj blaženik na glasu svetosti. „Plod djelovanja u Zadru vidi se i u Bitettu. Ove godine prvi put bilo je deset grupa hrvatskih hodočasnika iz Zadra u Bitettu, tijekom jedne godine. Upoznali smo i zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića koji je predvodio središnje misno slavlje u Bitettu na blagdan bl. Jakova, 27. travnja. To je poticaj i podloga za daljnji nastavak upoznavanja djela i života bl. Jakova u Hrvatskoj i Italiji. Čekamo vas u Bitettu koji je vaša kuća“, poručio je gvardijan Valetta zadarskim domaćinima u crkvi sv. Frane. Inače, bitetski vjernici Zadrane nazivaju „rođacima bl. Jakova“, smatrajući stanovnike njegovog rodnog grada i krvnim srodnicima po mjestu porijekla.
Gvardijan Valletta podsjetio je da je nadbiskup Zgrablić predvodio i skupinu zadarskih hodočasnika u Bitetto na povratku s Nacionalnog hodočašća vjernika Zadarske nadbiskupije iz Rima u Godini jubileja, u listopadu 2025., kad je mons. Zgrablić prvi put pohodio Bitetto i u tamošnjoj samostanskoj crkvi predvodio misno slavlje.
Valletta je zahvalio i zadraninu Miljenku Dujeli, angažiranom vjerniku laiku koji je 42 godine radio na talijanskoj televiziji RAI i veliki je promicatelj čašćenja bl. Jakova više od dvadeset godina; širio je glas svetosti o bl. Jakovu u svijetu i dok bl. Jakov nije bio toliko poznat u široj javnosti te je i osobno vodio hodočasnike u Bitetto.
U propovijedi je fra Allessandro povezao poruku života sv. Marije Magdalene čiji je blagdan bio taj dan i bl. Jakova Zadranina. „Vjera dodatno raste u nama kada nas Bog zove po imenu. Marija Magdalena je bila pozvana po svom imenu. Budimo pažljivi čuti kada nas Bog zove po imenu. Budimo obzirni prema pozivu kojeg nam Bog upućuje po našem imenu, jer Bog nas izabire i zove zbog određenog poslanja, kojeg je doživjela i Marija Magdalena – da Isusa ponese dalje u svakodnevni život“, rekao je fra Allessandro.
Podsjetio je da je bl. Jakov otišao iz Zadra u Italiju, kao što je i Marija Magdalena bila poslana navijestiti Krista drugima. „Bl. Jakov nije otišao u Italiju zbog svog uspjeha, nego kako bi navijestio Božje djelo koje nema granica. Nije dovoljno poznavati Isusa. Naš život je poziv i trebamo živjeti u poniznosti, kao bl. Jakov, jer i mi svojim životom moramo reći drugima ono što je doživjela i rekla i Marija Magdalena: „Vidjela sam Gospodina““, istaknuo je Mastromatteo.
„Nakon molitve i ekstaza koje je doživio, bl. Jakov išao je ulicama Bitetta kako bi govorio „Vidio sam Gospodina!“. To je poziv i nama hodočasnicima da kažemo, ‘Vidio sam Gospodina!’. Vidio sam Gospodina u ljudima koji su nas primili u Hrvatskoj, u Zadru, u crkvama koje smo pohodili. Vidjeli smo Gospodina u mjestu gdje je rođen bl. Jakov, gdje je rastao i gdje je odlučio služiti drugima te je postao redovnik i primjer nasljedovanja duha sv. Franje Asiškog. Ponesimo taj lijepi izraz Marije Magdalene „Vidio sam Gospodina“ u Italiju i u našu svakodnevnicu“, potaknuo je fra Allessandro.
Bitetske hodočasnike pozdravili su i zahvalili im na dolasku fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru i samostanski vikar fra Pavle Ivić. U znak bratskog prijateljstva, vjernici iz Bitetta darovali su samostanu sv. Frane veliku sliku bl. Jakova Zadranina koju je naslikao jedan talijanski franjevac. Gvardijan Nosić darovao je Valletti slikovnicu „Putovima dječaka Jakova“ o životu bl. Jakova, autorice Tanje Blaslov, koju su ilustrirala djeca iz zadarskog dječjeg vrtića ‘Radost’.
U prigodnoj riječi hodočasnicima, gvardijan Nosić podsjetio je da je zadarski samostan sv. Frane najstariji franjevački samostan izvan Italije te da je prema predaji, na putu za Svetu Zemlju, sv. Franjo Asiški, „zbog protivnog vjetra“, stao u Zadru. Istaknuo je i da je papa Nikola IV. (1227.-1292.) bio prvi papa franjevac koji je rođen godinu dana nakon što je umro sv. Franjo, 1227. godine. Taj papa je vodio samostan sv. Frane u Zadru čiji je bio gvardijan, kasnije provincijal, general Franjevačkog reda.
Kad je postao papa, darovao je samostanu sv. Frane kip Bezgrešnog začeća BDM, po čijem je odljevu napravljen reljef koji se i sada nalazi u crkvi sv. Frane u Zadru. Nosić je izrazio radost zbog posjeta vjernika iz Bitetta, „da nas iznova podsjete kako je u Zadru rođen njihov i naš blaženi Jakov. Vezu između ta dva grada uspostavio je naš sugrađanin Jakov i ona traje stoljećima. Lijepo je i što su čelnici lokalnih vlasti došli u samostan pozdraviti goste. Time su pokazali da je taj susret više od uobičajenog prijateljstva među gradovima”, rekao je Nosić.
Hodočasnike su u crkvi sv. Frane pozdravili i Josip Bilaver, župan Zadarske županije i Šime Erlić, gradonačelnik Grada Zadra. „Bl. Jakov svjedočio je poniznost, služenje drugima i brigu za potrebite. Na tim vrijednostima počiva i palijativna skrb, briga za nemoćne, bolesne, umiruće, pa smatramo primjerenim da novi županijski hospicij – Centar za palijativnu skrb Zadarske županije u Babindubu u Zadru nosi ime bl. Jakova Zadranina“, poručio je župan Bilaver, izražavajući na taj način veliko priznanje i poštovanje bl. Jakovu u prilog širenja glasa njegove svetosti u široj i u civilnoj javnosti.
Gradonačelnik Erlić rekao je kako bi volio da dolazak hodočasnika iz Bitetta postane tradicija te da treba dodatno osnažiti prijateljske veze Zadra i Bitetta. „U Bittetu slave bl. Jakova slave tijekom cijele godine, a Zadrani još uvijek otkrivaju tko je bio taj blaženik i koliki je njegov značaj. Mnogi od nas nisu u potpunosti svjesni značenja bl. Jakova. Tu priču moramo snažnije isticati i podržat ćemo sve inicijative koje budu išle u tom smjeru“, poručio je gradonačelnik Erlić.
Ovogodišnje slavlje je i u znaku spomena 530. godišnjice od smrti bl. Jakova Zadranina (1496.-2026.) i stote godišnjice od dolaska relikvije bl. Jakova Zadranina iz Bitteta u Zadar. Naime, hodočasnici iz Bitetta zadnji i prvi put organizirano su hodočastili u Zadar 1989. godine, kad su samostanu sv. Frane u Zadru donijeli i darovali moći, prah u relikvijaru i sliku bl. Jakova koji se nalaze u crkvi sv. Frane u Zadru gdje je u samostanu sv. Frane bl. Jakov počeo svoje redovničko djelovanje.
Ovo je bilo drugo organizirano hodočašće vjernika iz Bitetta u Zadar nakon 37 godina. Franjevci iz Bitetta darovali su samostanu sv. Frane 1926. godine još jednu relikviju bl. Jakova Zadranina, komadić njegovog tijela, te je ove, 2026. godine, na blagdan bl. Jakova Zadranina, 27. travnja, prvi put održana procesija s tom relikvijom nakon blagdanske mise, od crkve sv. Frane, zadarskom rivom, završno u crkvi sv. Frane, kad su vjernici počastili tu relikviju. Na kraju mise, bitetske hodočasnike s tom relikvijom blagoslovio je gvardijan Nosić.
Nadbiskup Zgrablić nije susreo bitetske hodočasnike jer toga dana nije bio u Zadru. Naknadno je izrazio zadovoljstvo zbog toga pohoda, „kao znak pobožnosti i duhovnog poziva narodu Zadra i Hrvatske To je i poziv da se vratimo korijenima duhovnosti i ponovo otkrije svetost kao sastavni element osobnog i zajedničkog kršćanskog identiteta. Bl. Jakov poziva na sjećanje i ponovno otkrivanje vlastitog kršćanskog identiteta, jer sveci nikada ne pripadaju samo povijesti, nego nastavljaju pratiti put Crkve“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
U kontekstu županijske odluke da će zadarski hospicij nositi ime bl. Jakova Zadranina, mons. Zgrablić je rekao da život bl. Jakova, uz molitvu, svjedoči i njegove konkretne i hrabre geste ljubavi koju je on očitovao i tijekom kuge koja je pogodila Bitetto 1482. godine. „Bl. Jakov bio je već star, ali nije oklijevao ostati uz bolesne, pružajući im pomoć i tješeći ih, dok su mnogi drugi bježali iz straha. To nas uči da autentična dobrota ne ostaje na riječima, već se prenosi u konkretne geste bliskosti i služenja, posebno prema onima koji pate, koji su sami, zaboravljeni, podsjećajući nas da je svatko tko je obilježen boli, sâmi lik Isusa Krista“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Izvor: Zadarska nadbiskupija // Foto: Ines Grbić
