Povjesni pregled
Naša pokrajinska zajednica – Kustodija sv. Jeronima – obuhvaća područje Dalmacije i Istre, sa samostanima smještenima uz obalu i na otocima, od Rovinja pa sve do Kotora.
Braća franjevci iz ove Kustodije svojim djelovanjem prisutni su i aktivni u deset biskupija, gdje nastavljaju svoje apostolsko poslanje u duhu sv. Franje.
Povijest Provincije
Naša Provincija potječe iz stare franjevačke protoprovincije nekoć zvane “Skalovnije” ili “Sv. Serafina”, čija je bila subaštinica. Već u 13. stoljeću Provincija se organizirala u četiri manje upravne jedinice – kustodije: istarsku, rapsku, zadarsko-splitsku i dubrovačku, koje su zajedno brojile oko 25 samostana.
Ime sv. Jeronima Provincija je usvojila 1393. godine. Pod utjecajem velikog crkvenog obnoviteljskog pokreta 14. i 15. stoljeća, i u našem Redu, pa tako i u dalmatinsko-istarskoj provinciji, došlo je do razlikovanja na “konventualski” i “opservantski” dio.
Franjevci opservanti tijekom 15. stoljeća oblikovali su dvije vikarije – zadarsku i dubrovačku – koje su 1517. godine proglašene provincijama sa sjedištima u Zadru i Dubrovniku. Konačno, 1889. godine, te dvije provincije bile su sjedinjene u jednu – Provinciju sv. Jeronima.
Kroz 20. stoljeće Provincija je, posebno uslijed dvaju svjetskih ratova, prolazila kroz brojne promjene: u osoblju, broju samostana i unutarnjim ustanovama (školama i odgojnim središtima). Na početku stoljeća brojila je 29 samostana; nakon Prvoga svjetskog rata izgubila je četiri, od kojih su tri vraćena nakon Drugoga svjetskog rata, a dodatno su joj pridružena i tri samostana od mletačke provincije na području Istre i otoka.
Braća iz Provincije djelovala su već od 1930-ih godina među Hrvatima u Argentini, a nakon Drugoga svjetskog rata ondje je osnovana Kustodija Prečistog Srca Marijina. Godine 1995. Provinciji je podređena i Misija Pohođenja Blažene Djevice Marije u Crnoj Gori.
Nakon brojnih povijesnih mijena, naša je Provincija prošla proces reorganizacije i danas ima status Kustodije sv. Jeronima, koja je ovisna o Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
Time se nastavlja naš višestoljetni put: baštinimo bogatu povijest, a istodobno se otvaramo novim izazovima Crkve i svijeta u kojemu i danas želimo svjedočiti evanđelje u duhu sv. Franje.
Apostolat
U duhu i po nakanama svoga svetog utemeljitelja, braća ove Provincije – danas Kustodije – vrše višestruko apostolsko poslanje: propovjedničko, vjerovjesničko, odgojno-obrazovno, kulturno i karitativno. Njihovo djelovanje nadilazi granice same pokrajine i obuhvaća različita područja života Crkve i društva.
Poseban značaj u prošlosti imale su pučke misije i pučke pobožnosti, kao i vođenje zajednica Franjevačkog svjetovnog reda. Upravo kroz te oblike pastoralnog rada mnogi su franjevci svojim životom posvjedočili svetost i postali prepoznati u Crkvi i narodu već od prvih desetljeća naše prisutnosti na hrvatskom prostoru.
Mnogi su se franjevci istaknuli na području znanosti, umijeća i kulture.
Kao karitativni djelatnici i ljekarnici – spomenimo čuvenu Ljekarnu Male braće u Dubrovniku, jednu od najstarijih u Europi.
Kao prosvjetitelji, knjižničari i čuvari kulturnog blaga – osobito rukopisne i tiskane građe. Naše knjižnice sadrže stotine inkunabula i bogate zbirke hrvatske i svjetske književnosti.
Među najpoznatijima ističu se knjižnice u Dubrovniku, Hvaru, Poljudu, Zadru, na Košljunu i u Rovinju – prave riznice povijesti, kulture i identiteta.
Danas se apostolsko djelovanje braće odvija ponajviše kroz župe, redovito propovijedanje, katehezu, vođenje bratstava Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži te organiziranje različitih duhovnih skupova i programa.
Na taj način franjevci nastavljaju svoje poslanje: jednostavno i blisko ljudima, uvijek u službi Crkve i naroda, u duhu sv. Franje Asiškog.
