Samostan Pohođenja Marijina iz 15. stoljeća smješten u srcu Pazina privlači pažnju posjetitelja svojom poviješću i arhitekturom. No, malo je nedostajalo da se ovo kulturnu dobro nepovratno degradira.
– Bilo je stvarno puno problema. Ovo je rijedak slučaj da se naša uprava odluči na ovako velik zahvat što znači da je zaista bilo potrebno intervenirati, kaže inženjer građevinarstva Franko Gambiraža iz zadarske tvrtke Arcon inženjering, koji je alfa i omega velikog projekta izgradnje novog krovišta što se sada bliži samom kraju. Ukupna površina rekonstruiranog krovišta iznosi 1.500 četvornih metara. Preostalo je još samo postavljanje gromobrana, popravak nadstrešnice i još pokoja sitnica.
Voda prodirala i u crkvu
Investitor je Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri koja je u dvije faze radova (s kratkom stankom od mjesec dana) uložila 4,3 milijuna kuna vlastitih sredstava, odnosno 575 tisuća eura. Franjevački samostan i crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije zaštićeno je kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Hrvatske, a nalazi se i unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Pazina.
– Na nekim dijelovima samostana je već bilo toliko vlage da je voda prodirala u stambene prostore, ali i u crkvu. U jednom trenu je nad bočnom kapelicom probijen strop i voda je nesmetano ulazila u kapelicu koja je jako vrijedna, kaže inženjer Gambiraža.
Odmah su se odlučili na hitnu sanaciju najgorih točaka kako bi se zaustavila progresija propadanja. U međuvremenu su paralelno izradili projekte i prikupili potrebne suglasnosti za kompletnu rekonstrukciju krovišta nad crkvom. „Crijepovi su doslovno klizili sa starog krova otvarajući rupe kroz koje je prodirala voda“, napominje inženjer te dodaje da je konzervatorski uvjet bio da se ne dira svod crkve, pa je sagrađena nova konstrukcija o koju je ovješen stari strop.
Još se griju na drva
U drugoj fazi je nanovo sagrađen krov nad samostanom (klauzurom, knjižnicom…). Zanimljivo je da se samostanske sobe još uvijek griju na drva, pa je tako na krovištu instalirano mnogo dimnjaka koje su građevinari sačuvali. S obzirom na dosadašnju lošu toplinsku izolaciju, gubilo se mnogo topline, a sada će energetski objekt mnogo bolje funkcionirati. Inače, u samostanu postoji i centralno grijanje, ali ga franjevci baš i ne koriste. U prostoru krovišta (tavana) ostavljeni su za uspomenu temelji stare krovne kućice, visoki 40 centimetara, koja je u jednom periodu u prošlosti bila otvorena na krovištu.
Radovi su obuhvatili uklanjanje postojeće nosive konstrukcije drvenog krovišta i izvedbu nove drvene konstrukcije, zamjenu dotrajale krovne limarije, zamjenu krovnog pokrova i izvedbu krovne ventilacije, sanaciju dimnjaka, vanjsku stolariju na zabatima krovišta te izvedbu gromobranske instalacije. Radove je izvela labinska tvrtka Maling, stručni nadzor ArCon Inženjering, uz nadzor Konzervatorskog odjela u Puli.
– U nekoliko navrata nam je vjetar odnio tendu koju smo navlačili kako bi se zaštitilo otvoreno krovište. Bilo je problema, ali ne toliko koliko sam mislio da će biti, rekao je Gambiraža, dodavši da su znali i usred noći doći popravljati tendu kako bi zaštitili vrijedno kulturno dobro. Napominje da ih je izvođač svojedobno upozorio da bi zbog kišnog perioda trebali pauzirati s radovima. Ipak, odlučili su riskirati te ih je ovoga puta vrijeme poslužilo.
Posljednji put franjevački samostan u Pazinu obnavljan je još 1904. godine. Kompletna rekonstrukcija krovišta kulturno-povijesno i vjerski važnog objekta obavljena je u dvije faze zbog kompleksnosti zahvata i osiguranja financijskih sredstava.
Izvor: Glas Istre // Anđelo Dagostin
