Generalni kapitul OFM održava se u Asizu od 10. svibnja do 7. lipnja 2015. Za vrijeme održavanja Kapitula svaki tjedan ima svoju posebnost. Prvi tjedan sastoji se u slušanju izvješća Generalnoga ministra i ureda Kurije. U isto vrijeme pruža kapitularcima mogućnost izmjene dojmove u različitim skupinama organiziranim po jezicima i upoznavanje braće kandidata za različite službe. Drugi tjedan je predviđen za raspravu Instrumentum laboris, dokumenta koji je pripravljen prijedlozima braće iz svih jedinica Reda. Tada su i preskrutiniji za različite službe i izbori. Sukladno sadašnjem programu izbor generalnog ministra bit će 21. svibnja, a 22. i 23. svibnja bit će izbori vikara i definitora.
Nakon izbora slijedi strpljiv rad u svezi potvrđivanja zakonodavstva ili prijedloga pristiglih od braće i od jedinica Reda prije Kapitula. Svakako će biti i naznačavanje programa za sljedeće šestogodište.
Za vrijeme Kapitula, osobito za važne trenutke kao što je otvaranje i zatvaranje Kapitula, za nedjelju Duhova, postoji i intenzivno vrijeme molitve. Osim zajedničkog euharistijskog slavlja, svagdanima različite grupe mole zajedno po jezičnim skupinama. Predviđeni su također momenti molitve u Sv. Damjanu, u Sv. Klari i u Bazilici sv. Franje.
Na generalnom kapitulu različite nacionalne ili jezične skupine organiziraju glazbene trenutke za vrijeme večernje rekreacije. U programu je i glazbeni koncert koga će animirati braća glazbenici i pjevači. Bit će prilike i za izlet na La Vernu i u Greccio.
U trećem tjednu Kapitula papa Franjo primit će u audijenciju braću kapitularce!
Što znači slaviti “kapitul”?
Od 8. stoljeća su se monasi benediktinci, nakon Prvoga časa u rano prijepodne, sabirali da poslušaju čitanje jednog “poglavlja” (capitulum) iz Pravila za monahe sv. Benedikta. Malo po malo, taj isti sastanak monaške zajednice nazvan je “kapitulom” (samostana), a mjesto gdje se zajednica sabirala “kapitulskom dvoranom.” U samostanima su bila dva tipa kapitula. Jedan je služio za savjetovanje: opat ili opatica traži savjet zajednice s obzirom na neki argument. Drugi tip kapitula služio je za formaciju: opat ili opatica komentirali su smisao upravo pročitanog odlomka Pravila.
“Generalni kapitul” uspostavili su monasi cistercti 1195. godine. Svi cistercitski opati su se sabirali jednom na godinu u opatiji Cîteaux, Francuska. Godine 1215., IV. Lateranski sabor (u 18. kanonu) odredio je da svi redovnički redovi, slijedeći primjer cistercita, slave “kapitule” u određenim razmacima (godišnje, trogodišnje, itd.), kao sredstvo da se promiče obnova redovničkog života.
Tako je riječ “capitulum” u Franjino vrijeme već stekla značenje i uživala je dugu i različitu tradiciju. Od 1209. sve do 1217., otprilike, slavio se “Generalni kapitul” dva puta na godinu: na svetkovinu Duhova (svibanj – lipanj); i na blagdan sv. Mihaela (29. rujna). U sljedećem razdoblju (1218. – 1223.) ministri Italije i susjednih pokrajina slavili su također “provincijske kapitule” svake godine na blagdan sv. Mihaela. Svake tri godine ministri provincija “preko Alpa” sudjelovali su na “generalnom kapitulu” u Porcijunkuli. Naša redovita praksa danas određuje kapitul u provinciji ili kustodiji svake tri godine, i generalni kapitul svakih šest godina.
