Recepturni stol zauzima centralno mjesto u sadašnjoj muzejskoj postavi ljekarne Male braće. Tako je to bilo sve do 19. stoljeća dok je bio u funkciji, kad je ljekarna radila u malom (gornjem) klaustru samostana. Godine 1938. zajedno s drugom opremom stare ljekarne prebačen je on, kao dio muzejskog inventara, u prostor pored nove (sadašnje) ljekarne, da bi, nakon što je država 1947. konfiscirala novu ljekarnu, ponovno na nekoliko godina bio vraćen na staro mjesto u malom klaustru.
Stol je obojan „bojom otrova“, tipičnom za ono vrijeme i u drugim ljekarnama. Na njegovoj prednjoj drvenoj plohi nalaze se međutim originalne slike naslikane uljanom bojom. U sredini je posuda sa zmijama, stiliziran simbol apotekarske struke. Posuda je smještena na glavi anđela. Na posudi, i oko nje, nekoliko je zmija. S lijeve i desne strane također je po jedan anđeo.
Pored anđela na lijevoj strani slika je liječnika Hipokrata (od 460. do 356. prije Krista) a na desnoj strani je liječnik Eskulap, (Asklepij) mitološki bog medicine, čije ime se nalazi u poznatoj „Hipokratovoj zakletvi“. Eskulap je liječnik uz čiji san s lijekom se veže zmija, te ona omotana oko štapa vrijedi do danas kao simbol medicinske struke.
Eskulap je i prikazan na jednom kamenom kapitelu trijema Kneževa dvora u Dubrovniku, a rad je kipara Petra Martinova iz Milana, koji je uz Veliku i Malu Onofrijevu fontanu, u drugoj četvrtini 15. stoljeća izradio i fontanu u klaustru Male braće. Eskulap je očito u Kneževu dvoru našao mjesto zahvaljujući starom Epidauru (današnji Cavtat), koji je dobio ime po Eskulapovu rodnom gradu.
A jednu od legendi vezanih za špilju Šipun, svetom Ilaru i zmaju (zmiji) Boazu, zapisao je franjevac Male braće Ilar Lukšić u Zborniku Župe dubrovačke 2000. godine. Na recepturnom stolu stare ljekarne, osim pribora za pisanje, nalazi se još uvijek priručna ljekarnička oprema, kao što je pilular, mužar, žlica za doziranje i različite vage.
Fra Stipe Nosić
