U crkvi sv. Frane u Zadru održana svečana primopredaja procesijskog križa

Svečana primopredaja procesijskog križa iz 14. stoljeća, velikog kulturnog dobra koji je 1974. ukraden u zadarskom muzeju samostana sv. Frane, održana je u petak 4. kolovoza u crkvi sv. Frane u Zadru.

Svečanosti primopredaje križa, kojeg je gvardijanu Samostana sv. Frane fra Stipi Nosiću predala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nazočili su ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, veleposlanik RH u Italiji Jasen Mesić, talijanski Konzul u Rijeci Davide Bradanini, rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, zadarski župan Božidar Longin, zadarski gradonačelnik Branko Dukić, provincijal Franjevačke provincije Svetog Jeronima fra Tomislav Šanko, predstavnici hrvatske i talijanske policije, članovi obitelji Lia, službenici Ministarstva kulture i medija, zadarski konzervatori i restauratori, braća franjevci i drugi gosti i prijatelji. Čitavo slavlje koordinirao je protokol grada Zadra, a pjesmom ga je popratila policijska klapa Sv. Mihovil.

Križ je, kao i Škrinja sv. Šime, dar kraljice Elizabete Kotromanić (1340.-1387.) čiji se lik nalazi na križu a izradio ga je majstor Franjo iz Milana, zadarski zlatar koji je izradio i škrinju sv. Šime. Kraljica Elizabeta darovala je taj križ franjevcima 1358. prigodom potpisivanja Zadarskog mira koje se bilo dogodilo u sakristiji crkve sv. Frane u Zadru, zbog povezanosti kraljice Elizabete i njenog supruga, hrvatsko – ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca s franjevcima.

Niz prigodnih govora sudionika iz različitih ustanova počeo je fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru. „Radujemo se jer gotovo 50 godina nakon što je bio odsutan, križ se vraća kući. Svaki križ znak je našeg spasenja. Ali ovaj križ je iznimno vrijedno umjetničko djelo. Ovo je važan trenutak za našu franjevačku zajednicu, za Zadar i za Hrvatsku“, poručio je gvardijan Nosić. Njega kao mladog franjevca i druge franjevce bila je potresla krađa križa i drugih umjetnina iz samostanskog muzeja 1974. te se bilo pričalo o mogućim organizatorima krađe.

„Ondašnja milicija, koja je, kako se govori, sve znala, očito je otkrila počinitelje, pa je i Okružni sud u Zadru u studenom 1974. vodio predmet u vezi s krađom pod nazivom: ‘Nikpalj Bruno i drugi’. Pričalo se o umiješanosti u krađu sinova nekih političara i da zato nije bilo traga ukradenim umjetninama, pa tako niti presude“, rekao je fra Stipe.

Novo svjetlo na priču o križu dolazi po objavi stručnog članka pokojne dr. sc. Marijane Kovačević 2008. godine. Na osnovu njenog članka i spoznaja u njemu iznesenih, dr. Donald Cooper prepoznao je podrijetlo toga križa 2009. u muzeju u La Speziji. Dugogodišnji proces povratka križa koji je imao svoje faze i složenu pravnu proceduru ubrzan je osobito posljdnjih osam mjeseci i „završio je na najbezbolniji način“, rekao je gvardijan Nosić.

„To možemo zahvaliti činjenici da su članovi obitelji Lia, u čijem je vlasništvu bio križ, nakon što ga je njihov otac Amadeo Lia kupio na aukciji u Londonu 1975., križ darovali Republici Hrvatskoj. Pritom je iznimno veliku ulogu odigrao Jasen Mesić, veleposlanik RH u Italiji. Još puno osoba i službi dalo je svoj doprinos u procesu povratka“, rekao je fra Stipe. Osobito je zahvalio članovima obitelji Lia, profesorima Marijani Kovačević i Donaldu Cooperu, veleposlaniku Mesiću i karabinjerima te svima koji su pomogli u povratu križa.

Gvardijan je zahvalio ministrici kulture Koržinek i njenim suradnicima iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Zadru čiji su djelatnici, po primanju informacije o pronalasku križa, pripremili kompletnu dokumentaciju o njemu i sve učinili za njegov povrat.

„Oni su svakom novom gvardijanu, kad bi preuzeo dužnost, ukazivali na potrebu aktualiziranja pitanja povrata križa. Isto je bilo i sa mnom kad sam preuzeo službu gvardijana u kolovozu 2022. godine. Odmah sam pomoću službenog elektroničkog obrasca Zahtjevom za pristup informacijama od Državnog odvjetništva zatražio informaciju vodi li ono neki postupak o ukradenom križu. U tom trenutku oni nisu bili direktno uključeni, pa nisu odgovorili. Ali, učinili su nešto bolje. O mom upitu obavijestili su pravnu službu Ministarstva kulture i medija, s kojom u ovakvim slučajevima inače surađuju. Ministarstvo je vrlo brzo nakon toga dopisom Veleposlanstvu RH u Italiji još jednom pokrenulo zaostali predmet“, rekao je gvardijan Nosić.

Također, u ime samostana, fra Stipe je u prosincu 2022. pisao veleposlaniku Jasenu Mesiću osobno, s molbom da se zauzme za povrat križa. „Veleposlanik je odmah ljubazno odgovorio da je počeo raditi na tome, što nam je dalo nadu da stvar ipak nije ‘ad acta’. Taj njegov dopis još uvijek je na našoj samostanskoj oglasnoj ploči. Da to nije bio samo učtiv odgovor, pokazuje činjenica da je križ sada u samostanu sv. Frane. Ta činjenica izaziva veliku radost franjevaca, Zadrana i cijele Hrvatske, jer ovaj zadarski nabožni predmet spada u umjetnine od nacionalne važnosti“, rekao je gvardijan Nosić.

Nakon te velike krađe 1974., muzej samostana sv. Frane „pretvoren je u svojevrsni bunker. Na njemu su zazidani prozori i opremljen je različitim sigurnosnim sustavima. Križ, jedan od ukradenih predmeta, vraća se u njega i bit će ponovno dostupan posjetiteljima“, rekao je gvardijan Nosić.

Da križ pripada zadarskom samostanu sv. Frane, 2009. otkrio je dr. Donald Cooper, engleski povjesničar umjetnosti, profesor s Cambridgea koji taj križ smatra jednim od najljepših u Europi i najočuvanijih iz davnine. Dr. Cooper bio je pozvan sudjelovati na svečanosti primopredaje, što nije mogao zbog zauzetosti. No, poslao je pismo koje je pročitano tijekom svečanosti u crkvi sv. Frane.

„Prije nekoliko tjedana saznao sam da je repatrijacija konačno dogovorena i od tada, ovdje iz Cambridgea, pratim vijesti o tome što pozornije mogu. Vrlo sam zahvalan svima u Vladi RH i srodnim kulturnim agencijama koji su radili na realizaciji povratka križa u Zadar. Pregovori su zahtijevali prilično strpljenja i upornosti, ali rezultat je zaista vrijedan. Također je vrlo lijepo vidjeti šire zanimanje koje je ova priča posljednjih dana izazvala u hrvatskim medijima“, napisao je dr. Cooper, istaknuvši da se itekako sjeća kad je prvi put ugledao križ dok je bio izložen u gradskom muzeju u La Speziji u Italiji.

„Stare fotografije nisu me pripremile za iskustvo s izvornim predmetom. Bio sam zadivljen stanjem očuvanosti, iznimnom vještinom njegove izrade i izvanrednom jasnoćom srebrnih reljefnih slika. Nadam se da ćete moći prepoznati te značajke dok dočekujete povratak križa u njegov dom, u samostan, za koji je napravljen prije više od 600 godina.

Isto tako, nadam se da će povratak križa privući novu pozornost na izuzetnu kulturnu baštinu Zadra. Kradljivci su 1974. iskoristili činjenicu da se o bogatstvu srednjovjekovne umjetnosti grada nije znalo izvan Hrvatske. Hrvatske publikacije koje su mogle identificirati križ vjerojatno nisu bile poznate, pa čak ni dostupne stručnjacima u Londonu koji su, da su imali uvid, mogli prepoznati predmet kad je stavljen na prodaju 1975. godine.

Nasuprot tome, kad sam 2010. posjetio zbirku Lia, ja sam već znao za križ preko znanstvenih publikacija hrvatskih kolega, posebno pokojne dr. Marijane Kovačević sa Sveučilišta u Zadru“, napisao je dr. Cooper.

„Čast mi je da se moje ime posljednjih dana veže uz povratak križa, ali ovo je i trenutak da se prepozna važan doprinos hrvatskih povjesničara umjetnosti uspješnom razrješenju priče, osobito pokojne dr. Marijane Kovačević i drugih kolega s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, koji su znatno doprinijeli kako bismo produbili razumijevanje o umjetničkoj baštini grada i približili je međunarodnoj znanstvenoj javnosti. Priča o ukradenom križu naglašava važnost akademske razmjene i prekogranične suradnje koja je danas, srećom, intenzivnija nego što je bila 1974.“, poručio je dr. Cooper. Izrazio je nadu da će povratak križa podići svijest o franjevačkom muzeju i očuvanju muzejske zbirke.

„Muzej je jedinstvena vremenska kapsula umjetnina od iznimne međunarodne važnosti. Bila mi je čast sudjelovati u ovoj priči i nadam se da je svečanost 4. kolovoza 2003. dostojna proslava povratka križa iz njegovog gotovo 50-godišnjeg izgnanstva. Moje misli su s vama u Zadru i nadam se da ću se uskoro vratiti vidjeti križ u njegovom pravom domu! Uz najbolje želje svima“, poručio je dr. Donald Cooper.

Križ je za vrijeme svečanosti održavanja prigodnih govora bio postavljen na oltar u prezbiteriju crkve sv. Frane. Prije nego je gvardijan odnio križ u samostanski muzej, ministrica Koržinek i gvardijan Nosić potpisali su dokument o primopredaji. Na svečanosti je prikladne duhovne skladbe izvela Policijska klapa sv. Mihovila. Dok je fra Stipe u bijelim rukavicama križ nosio iz prezbiterija crkve sv. Frane, kroz sakristiju, u muzej sv. Frane, klapa je pjevala pjesmu ‘Isus, najljepše ime’. Javnost će moći besplatno posjetiti zadarski muzej sv. Frane i razgledati križ u ponedjeljak 7. kolovoza od 21 do 23 sata.

Neka ovaj križ bude na Božju slavu, a nama na spasenje

Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija RH, istaknula je da je taj križ jedno od najvrjednijih kulturnih dobara ikada vraćeno u Hrvatsku, u smislu vrijednosti za hrvatsku baštinu, osobito za grad Zadar. „Taj križ je iznimno vrijedan jer je istraživanjima dokazano da je nastao upravo po narudžbi u Zadru, na njemu su likovi svetaca koji su vezani za povijest Zadra. To je i na simboličkoj razini jako važan događaj jer je križ bio ukraden. Obitelj Lia ga je legalno kupila. Kada se otkrilo da se radi o ukradenom predmetu, započeli su razgovori koji su trajali od 2009. do danas.

Međutim, obitelj Lia učinila je gestu i odlučili su vratiti križ u Hrvatsku. Stoga mi je jako drago da su u Zadru i predstavnici obitelji Lia, gradonačelnik La Spezije i predstavnik karabinjera, dakle, svi koji su s hrvatskim službama u Ministarstvu, s policijom, Veleposlanstvom RH u Rimu, franjevcima i stručnjacima, bili uključeni u proces i radili na tome da se križ vrati“, rekla je ministrica Koržinek. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u tom „po svemu posebnom procesu povratka križa u Zadar.“

„Kroz protekle godine, uz puno stručnog rada, u tom procesu bilo je puno ljubavi i puno posvećenosti poslu. Puno ljubavi onih koji su istraživali našu kulturnu baštinu, ne samo hrvatski stručnjaci, nego i inozemni; puno ljubavi u obitelji Lia i Amadea Lia koji je kupio taj križ u dobroj vjeri, misleći da kupuje nešto što pripada talijanskoj kulturnoj baštini i time vraća natrag u svoju domovinu. Puno posvećenosti kolega u Ministarstvu kulture i medija RH te Ministarstvu vanjskih poslova, karabinjera i hrvatskih policajaca – i priča koja je započela kao vrlo ružna epizoda 1974., dobiva sretan epilog. O tome će se govoriti, pisati i prenositi kolegama taj dobar primjer.

Moramo biti svjesni da je križ legalno kupljen i nije postojala legalna obveza njegovog vraćanja. Bilo bi jako teško pravnim putem taj križ vratiti u Hrvatsku. Zato posebna zahvalnost Hrvatske ide obitelji Lia, karabinjerima i gradu La Spezia koji su učinili gestu koja će po svojoj vrijednosti ostati dugo među nama i nadam se, otvoriti nove suradnje između Zadra i La Spezije, između hrvatskih i talijanskih stručnjaka, povjesničara umjetnosti, policajaca i karabinjera i svih koji su sve ove godine vjerovali, tražili taj križ. Dijelim s vama veliku radost da se križ vraća tamo gdje i pripada“, poručila je ministrica Koržinek.

Na svečanosti je bio i Ricardo Lia, sin istaknutog kolekcionara Amadea Lia koji je križ, nakon što je bio ukraden, kupio 1975. na vrijednoj aukciji u Londonu. „Vratiti križ u samostan sv. Frane najbolje je i jedino ispravno što smo mogli učiniti. Taj križ pripada ovom mjestu, samostanu sv. Frane i to je jednostavno jedino ispravno učiniti, da je križ opet u Zadru. Ovo je mistični prostor, puno je povijesti na ovom mjestu. Prvi put sam tu i dirnut sam boravkom u Zadru. Bio sam 10-godišnje dijete kad je moj otac kupio taj križ koji je dugo godina bio u našoj kući, dok nije darovan muzeju La Spezia. Siguran sam da bi moj otac bio više nego sretan što smo vratili križ i što smo u Zadru. Mislim da je to prava stvar koju je trebalo učiniti“, istaknuo je Lia.

Amadeo Lia kupovao je brojne umjetnine. Iz njih je učio o značenju umjetnina i saznavao o povijesti, to ga je jako radovalo. „Kasnije je poželio obradovati djecu i mlade u kraju u kojem živimo, zato je umjetnine predao gradskom muzeju u La Speziji. I križ je donirao muzeju, to je bio spontani, prirodan čin, da i drugi uče o umjetnosti, kulturi i povijesti. Kad je došlo do spoznaje i ideje da se križ vrati u Zadar gdje pripada, mislim da je to najbolje što se moglo dogoditi“, poručio je Amadeov sin Ricardo Lia.

Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija RH izrazila je radost što prigodom povratka na njegovo izvorno mjesto, predstavlja to dragocjeno kulturno dobro. „Taj procesijski križ izrađen je od srebra, dijelom je pozlaćen i emajliran. Izveden je tehnikom punciranja i graviranja. Na prednjoj i na stražnjoj strani u središtu je prikaz Kristovog života. Na prednjoj strani je prikaz raspeća, a na stražnjoj prikaz Isusove smrti. Uokolo tih središnjih polja, na svakoj strani je pet pločica, odnosno pet polja koji prikazuju likove svetaca i svetica, uglavnom franjevaca, zaštitnika grada Zadra i donatora.

Taj podatak je jako važan jer ukazuje da je križ izrađen upravo za samostan sv. Frane u Zadru. Izradio ga je u to vrijeme najpoznatiji, čuveni zlatar Franjo iz Milana u zadarskoj radionici. On je i autor škrinje sv. Šime i škrinje relikvijara sv. Marcele koji se čuva u riznici u Ninu.

Iznenađuje minucioznost obrade i izbora detalja, ukrasnih elemenata te tehnika kojom je križ izrađen. Obrada je toliko detaljna da je svetačke likove moguće lagano i jednostavno čitati i prepoznati ih s njihovim atributima. Na vanjskom oplošju križa je niz tzv. kružnih boba, upotrijebljen je motiv bisernog niza koji uokviruje prikaze. Tu je i niz prekrasnih gotičkih četverolistova i fitomorfnih okvira. Neki znanstvenici istraživači dosad su već pisali o križu: Ivo Petricioli, Grga Oštrić, Nikola Jakšić i Marijana Kovačević koja je 2007. napisala znanstveni članak koji je za ovu nevjerojatnu priču jako bitan.

Dr. Donald Cooper sa Sveučilišta u Cambridgeu smatra da je taj križ jedan od najočuvanijih i najljepših u Europi. To je izuzetan predmet, izuzetne kvalitete,  tehnike, posebnog ikonografskog predloška i jako važno pokretno kulturno dobro. Povratak u Hrvatsku je jako važan. Upotpunio je kulturnu baštinu Hrvatske i Zadra, riznicu franjevačkog samostana koja čuva vrijedne artefakte. Vratio se na mjesto gdje pripada, odakle je otuđen. U znanstvenom kontekstu možda potakne neka istraživanja i nove spoznaje, sada je dostupniji zainteresiranoj javnosti, struci. Jako sam zadovoljna i sretna što je taj dragocjeni predmet vraćen tamo gdje treba biti i gdje treba ostati“, poručila je Horvatić.

Dječak Jere, sin pokojne profesorice Marijane Kovačević čiji je stručni članak pomogao dr. Cooperu u prepoznavanju porijekla križa je rekao: „Hvala svima što ste se sjetili moje mame. Moja mama bila bi sretna što se križ vratio u Zadar.“

Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra dijeli radost sa svima koji brižno skrbe o našoj povijesnoj baštini. „To iznimno kulturno dobro Zadra svjedoči o dijelu zadarske i hrvatske prošlosti i našem identitetu. Taj križ jedan je od najljepših zadarskih radova hrvatske srednjovjekovne baštine. Sada je opet tamo gdje pripada i gdje svojim motivima predstavlja naš povijesni kontekst. U ime građana Zadra zahvaljujem svima koji doprinijeli povratku, hrvatskim i talijanskim institucijama i pojedincima koji su uložili svoje znanje, struku i trud, među kojima su i profesori Cooper i Kovačević.

Na tom primjeru zajedničke predanosti u provedbi postupka povrata nezakonito otuđenog kulturnog dobra, potvrđuju se prijateljski odnosi između Hrvatske i Italije. Taj čin će povezati Zadar i La Speziju i predstavlja početak prijateljstva i partnerstva između ta dva grada“, rekao je gradonačelnik Dukić. Izrazio je veliko poštovanje obitelji Lia. „Dragi gospodine Ricardo. Vaša obitelj ostala je dosljedna djelu uzornog kolekcionara Amadea Lia, njegovoj posvećenosti ljepoti umjetnosti. Iskazanom voljom i spremnošću za suradnju, povezali ste naše dvije riznice, dva grada i dvije države. Poput La Spezije, i Zadar je sada Vaš grad“, rekao je gradonačelnik Dukić u obraćanju Ricardu Liji, sinu poznatog talijanskog i europskog kolekcionara Amadea Lia.

Pierluigi Peracchini, gradonačelnik La Spezije je rekao: „Od trenutka kad smo saznali od hrvatskog veleposlanika u Italiji Jasena Mesića da postoji zahtjev za povratom križa, istog trenutka pokrenuli smo se u tom smislu i željeli smo učiniti sve što je potrebno da se križ vrati; ne samo zbog njegove materijalne vrijednosti, nego i zbog onoga što križ simbolično predstavlja. Velika je vrijednost povrata križa. Povratom u Zadar muzej u La Speziji nije osiromašen, nego se osjećamo jako zadovoljno i sretni smo što je križ vraćen tamo gdje pripada. Mislimo da križ ne pripada samo Hrvatskoj ili Italiji, vama ili nama, nego to obogaćuje sve nas kao ljude.“

„Za grad La Speziju i za moju zemlju, biti u Zadru i sudjelovati u povratu toga važnog vjerskog simbola u crkvi sv. Frane nadilazi moje već veliko zadovoljstvo što vam se vratio taj dragocjeni predmet. To je povijesni događaj koji povezuje naše zajednice, a povezivat će i u budućnosti. Naši gradovi povezani su morem i važnom umjetničkom baštinom u povijesnom i vjerskom smislu. Od trenutka susreta s veleposlanikom Mesićem i dogovora povrata križa, bila mi je jasna važnost zajedničkog rada kako bismo što prije ostvarili cilj“, rekao je Peracchini, poručivši: „Taj križ nije samo umjetničko djelo, samo povijesni spomen nego u sebi objedinjuje osjećaj zajednice. Ima duboko značenje koje nadilazi ionako veliku materijalnu vrijednost.

Mi u La Speziji radimo na otkrivanju vrijednosti prošlosti i osjećaja ljudi koji su nekad živjeli jer to je prava baština koja je povezana s najintimnijom dušom i kulturom zajednice. Zbog toga razumijemo važnost križa za vas, suosjećamo s vama, osjećamo se bliskima s vama. I za nas je od velike važnosti činjenica da je ta umjetnina opet tu. Mi nemamo sad jednu umjetninu manje u muzeju u La Speziji, mi smo pronašli i ponovno otkrili jednu umjetninu više, i ona pripada svima nama: Talijanima, Hrvatima, Europljanima i građanima svijeta.

Suradnja u povratu te umjetnine kući važna je za vašu povijest i kulturu i prilika je za osnaženje veze između naših zemalja, most između naših zajednica. Hvala Vladi RH što nas je uključila u projekt koji je križ vratio na njegovo mjesto i u vjersku zajednicu koja je njegovim izostankom bila osiromašena 50 godina. Ponosni smo na našu suradnju više kao ljudi, nego kao javni službenici. Hvala obitelji Lia na gesti od iznimne vrijednosti i iskazanom osjećaju, zadarskim i hrvatskim vlastima na dobrodošlici, u nadi da ćemo uskoro uzvratiti“, poručio je Pierluigi Peracchini, gradonačelnik La Spezije.

Povrat križa pokazatelj je predanosti Hrvatske i Italije vrijednostima koje potiču međunarodne konvencije o povratu nezakonito otuđenih kulturnih dobara te su na svečanosti primopredaje bili i predstavnici talijanske i hrvatske policije. Alessandro Capri, zapovjednik jedinice karabinjera za zaštitu kulturne baštine Genove je rekao: „Kad mi je zapovjednik Gianni Molinese povjerio zadatak da ću raditi na povratu vrijednog križa, znao sam da to neće biti jednostavan zadatak. Od prvih kontakata s obitelji Lia složili smo se oko važne stvari, a to je da više od ičega, jedan narod određuje njegova kulturna baština.

Mi smo to na Odjelu naše policije znali otkad smo nastali, 1969., dakle, godinu prije nego je UNESCO zatražio da i druge države usvoje Konvenciju po kojoj se treba zauzimati za povrat i čuvanje kulturne baštine. Mi u Italiji zaista puno znamo o očuvanju kulturne baštine. Naš Odjel i Ministarstvo u Italiji bavi se s jako velikom bazom podataka s jako puno predmeta. Imamo najveću svjetsku bazu podataka, više od 1 600 000 predmeta koje vodimo u našoj bazi podataka i rado smo na raspolaganju svim odjelima ministarstava Europe i službama koje se bave očuvanjem nacionalne kulturne baštine. Rado ćemo podijeliti naša iskustva sa svima. Stavljajući se na raspolaganje za dobro svih, želim da ovo bude početak lijepe suradnje i prijateljskih veza između naših slavnih naroda“, rekao je zapovjednik Molinese.

Tamara Ganoci, viša inspektorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH, govorila je o postupku povrata umjetnina i ilegalnoj trgovini umjetninama. Zahvalila je na suradnji i velikodušnoj gesti obitelji Lia i gradu La Spezia što su omogućili povrat toga kulturnog dobra u Hrvatsku. Upozorila je na „nevjerojatne razmjere devastacije i osiromašenje kulturne baštine nezakonitim prometom kulturnim dobrima koji su specifična kategorija organiziranog kriminaliteta. Njihov obujam i posljedice evidentne su i na društvenoj, kulturnoj, gospodarskoj, ekonomskoj i osobnoj razini.

Kulturno dobro otuđenjem gubi na svojoj posebnoj vrijednosti, svoj povijesni kontekst i svoje porijeklo. Ministarstvo kulture i medija RH dugi niz godina provodi aktivnosti i preventivne mjere, osobito popisivanje, stručnu obradu, valorizaciju i pravnu zaštitu kulturnih dobara. Također, Ministarstvo unaprjeđuje međunarodnu suradnju te ratificira i provodi sve relevantne međunarodne konvencije.

Bez visoke profesionalne odgovornosti kolega u Ministarstvu kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Zadru, Ravnateljstva Policije i Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i veleposlanika Jasena Mesića, kolega s talijanske strane, karabinjera i obitelji Lia, to kulturno dobro ne bi našlo put u Hrvatsku, ne bi ga bilo moguće vratiti“, rekla je Ganoci, zaključivši: „Veliko mi je zadovoljstvo što je križ vraćen u Hrvatsku, Zadar, u samostan sv. Frane za koji je naručen, izrađen i kojemu pripada stoljećima. To je smisao našeg posla.“

Nakon održanih govora i potpisivanja dokumenta o primopredaji od strane ministrice Koržinek i fra Stipe Nosića, gvardijana samostana sv. Frane, sudionici svečanosti razgledali su križ izložen sada u staklenoj vitrini u riznici zadarskog samostana sv. Frane koja je nakon krađe umjetnina 1974. u cijelosti arhitektonski promijenila svoj sigurnosni kapacitet i muzejsku zaštitu.

Izvor: IKA // Foto: Ines Grbić