Blaženi Jakov Zadranin, za Talijane Giacomo Illirico, rođen je kao Jakov Varingez ili Varinac (Giacomo Varingez) u Zadru oko 1400. godine, a preminuo u Bitettu 1496. godine. Poznat je i kao Beato Giacomo Illirico da Bitetto čije čudesno očuvano tijelo je izloženo u Svetištu blaženog Jakova (Santuario del Beato Giacomo) u talijanskom gradu Bitetto, 25 kilometara južno od Barija.
Blaženi Jakov sin je Leonarda Varingeza i Blaženke (Beatrice). Mlad je stupio u Franjevački red u Samostanu sv. Frane u Zadru. Nije bio svećenik, nego samo redovnik. U Italiju je došao prateći svog starješinu na kapitul Reda, a onda poslan u pokrajinu Apuliju kod Barija gdje su naši franjevci imali nekoliko samostana i gdje su dolazili bosanski bjegunci pred Turcima. Živio je u nekoliko samostana onog kraja, a najviše u Bitettu, od 1485. do smrti 1490. pa za zato i zovu „da Bitetto“.
Tu se osobito istakao pomažući i njegujući bolesne od kuge. Godine 1483. i 1485. živio je u samostanu Santa Maria dell’ Isola u Conversanu, o čemu svjedoči Agostino da Ponzone koji kazuje o njegovom udjelu u čudesnom ozdravljenju malenog Giovannija Battiste Acquaviva u duždevoj palači. Godine 1485. konačno se vraća u Bitetto gdje je živio do svoje smrti 27. travnja 1496. godine.
U gotovo 60 godina redovničkog života služio je svome franjevačkom redu i kao kuhar, vratar, vrtlar, sakristan. Bio je poznat po neprekidnoj molitvi, pomoću koje je dolazio u uzvišeno stanje, kao i po neumornom pomaganju svima potrebitima. Imao je i dar proricanja, te je tako jednom plemiću (Andrea Matteo III Acquaviva) predvidio pobjedu u borbi s neprijateljem i rođenje sina, što se i obistinilo. U znak zahvalnosti navedeni plemić je dao izgraditi cestu koja vodi od njegovog samostana do sela.
Štovanje i ljubav naroda prema ovom blaženiku rasli su sa sve većim brojem svjedočanstava o čudima koja su se zbila po njegovom zagovoru, neka još za njegova života, posebno u korist djece. Njegovo gotovo neraspadnuto tijelo čuva se u Bitettu u Svetištu koje nosi njegovo ime, a izloženo je vjernicima od 1505. godine. Poznat je jedan čudesni događaj koji se zbio za njegova života: svojim štapom zaprijetio je jednoj neposlušnoj djevojčici da mora biti poslušna, no ona ga nije poslušala, već je njegov štap skrila u vrtu. Od tog događaja štap svake godine naraste za nekoliko milimetara, što se smatra čudom.
Narod mu je davao zasluge i za činjenicu da je kuga zaobišla Bitetto kada je 1656. izbila u Napuljskom kraljevstvu, te su blaženog Jakova imenovali za drugog zaštitnika grada. Procesom njegove beatifikacije započelo se 1629. te ga je 29. prosinca 1700. papa Klement XI proglasio blaženim. Leon XIII. dopustio je da se štuje u Zadarskoj nadbiskupiji, a najnoviji Časoslov i Misal franjevačkih zajednica hrvatskoga jezičnog područja donosi tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova. U tijeku je proces za njegovo proglašenje svetim.
19. prosinca 2009. papa Benedikt XVI. je potvrdio herojske kreposti i našem bratu blaženom Jakovu Zadraninu, stoga radujmo se jer je to siguran put do proglašenja svetim. Blaženi Jakove Zadranine, koji si svojim životom bio svjedok Navještenog i Rođenoga, budi nam zagovornik kako bismo i mi djelatno odgovorili na poziv Mudrosti koja nas uči našem Dobru, Bl. Jakove Zadranine, moli za nas!
Ovdje možete pratiti prijenos uživo iz Svetišta u Bittetu. Hodočašće iz Zadra, 26. travnja 2012. pogledajte na ovoj poveznici. Druge materijale o bl. Jakovu Zadraninu možete preuzeti na ovoj stranici.
