Na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca, dubrovački biskup Mate Uzinić na svečanoj večernjoj misi u samostanskoj crkvi Male braće u Dubrovniku dao je prvo dopuštenje, nakon što je papa Franjo u otvorio Jubilej milosrđa, da ta crkva na toj misi bude mjesto milosrđa te da vjernici koji ispune uvjete mogu za sebe i svoje pokojne dobiti potpuni oprost.
U propovijedi je biskup govorio o značenju svetkovine, istaknuvši kako je Marija bila pripremana za njezinu ulogu u povijesti spasenja tako da je bila unaprijed očuvana od baštinjenog grijeha s kojim se svi ljudi rađaju, kao sinovi i kćeri prvog čovjeka, čovjeka koji je pao. Marija je dala svoj pristanak na Božji plan spasenja, o čemu govori i evanđelje na ovu svetkovinu.
Biskup je potaknuo vjernike da razmisle i o sebi i ulozi koju Bog ima sa svakim od njih. Ono što je Bog započeo u Mariji želi danas u ovim okolnostima i na ovom mjestu nastaviti. Želi da mu i mi, koje je također na jedan način pripremao, danas zajedno s Marijom kažemo: neka mi bude, kazao je biskup.
Izvanredni Jubilej milosrđa koji je otvorio papa Franjo može pomoći vjernicima u tome. Prvi razlog zbog kojeg je papa Jubilej otvorio na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM je što ta svetkovina pokazuje kako Bog djeluje, da je milosrđe Božje “veće od svakog grijeha” i da nitko ne može “postaviti granicu ljubavi Boga koji oprašta”.
Drugi razlog je činjenica da je 8. prosinca važan za noviju povijest Crkve, jer je taj dan spomen 50. obljetnice završetka Drugoga vatikanskog ekumenskog koncila kojim je za Crkvu započeo “novi tijek njezine povijesti”. “Oci okupljeni na Koncilu snažno su osjetili, kao istinski dašak Duha, potrebu da ljudima svog vremena progovore o Bogu na razumljiv način. Nakon što su srušene zidine, koje su Crkvu predugo držale zatvorenom u povlaštenoj utvrdi, došlo je vrijeme da se evanđelje naviješta na nov način”, citirao je biskup Uzinić bulu najave Izvanrednog jubileja milosrđa “Lice milosrđa”. To je novo razdoblje evangelizacije i Crkva je osjećala odgovornost da u svijetu bude živi znak Očeve ljubavi.
Drugi razlog postao je trenutak kada je Crkva, koja je tada bila zatvorena i nesposobna komunicirati Boga koji je Bog milosrđa i ljubavi, otkrila potrebu da na nov način progovori o Bogu ljubavi i tako preuzme odgovornost za svijet, da ne bude zatvorena od svijeta nego da konkretnom svijetu navješćuje Boga ljubavi i sama postane znak ljubavi.
Bila je to želja Drugoga vatikanskog sabora koja se, nažalost, nije uspjela do kraja realizirati, pa je papa Franjo, uz ostalo, Jubilejom milosrđa pozvao Crkvu da na nov način to pokuša. Papa zato potiče vjernike da se prisjete milosrđa koje je njima učinjeno da bi onda kao kršćani radosno mogli to isto milosrđe pokazivati svima i donositi ga konkretnom čovjeku. Svjestan da to nije lako učiniti papa Franjo za zagovor moli Blaženu Djevicu Mariju, Majku milosrđa. I želi da vjernici od nje uče kako se to može činiti.
U koncelebraciji je sudjelovalo desetak svećenika među kojima i gvardijan samostana fra Veselko Grubišić koji je biskupu zahvalio što u Godini posvećenog života na svetkovinu zaštitnice franjevačkog reda predvodi misno slavlje u njihovoj crkvi.
Liturgijsko pjevanje s izborom marijanskih pjesama predvodio je zbor pod ravnanjem profesora Emila Pešeka.
